Zovi doktora: Zašto isti lijek ne djeluje jednako kod svih?

U emisiji „Zovi doktora“ gostovao je Igor Rubinić, klinički farmakolog iz KBC-a Rijeka, a tema razgovora bili su lijekovi – njihovo djelovanje, nuspojave, alergije, interakcije s hranom i pićem te sve češće pitanje personalizirane terapije.

I ovog utorka emisija je obilovala pitanjima slušatelja, a kako i ne bi kad većina ljudi koristi barem jedan lijek svakodnevno.

Kakve veze ima vrijeme uzimanja lijeka, a kakve primjerice kava, alkohol ili grejp s utjecajem na lijekove, samo je jedno od pitanja kojim smo se bavili. 

Isti lijek kod jedne osobe može imati izvrstan učinak, dok kod druge gotovo nikakav. Razlog leži u brojnim razlikama među ljudima – od genetike i dobi do drugih bolesti te funkcije jetre i bubrega, koji imaju ključnu ulogu u metabolizmu lijekova. Upravo zato se suvremena medicina sve više okreće personaliziranom pristupu terapiji, kada god je to moguće, pojasnio nam je klinički farmakolog Igor Rubinić.

Kada govorimo o nuspojavama a kad o alergijama?

Nuspojave su širok pojam i uključuju sve neželjene reakcije koje se mogu pojaviti tijekom uzimanja lijeka. 

Alergije su rjeđa, ali ozbiljnija podvrsta nuspojava, nastaju kada imunološki sustav lijek prepozna kao prijetnju. Najčešće se očituju osipom, otežanim disanjem ili probavnim smetnjama, a u najtežim slučajevima mogu dovesti do anafilaksije, ističe Rubinić.

Važno je znati da se alergija na lijek može razviti u bilo kojoj životnoj dobi, čak i ako je osoba lijek godinama koristila bez problema.

Na Zavodu za kliničku farmakologiju KBC-a Rijeka provode se testiranja preosjetljivosti na lijekove, putem kožnih testova ili kontroliranog davanja lijeka u malim dozama. Pacijenti su pritom pod stalnim nadzorom, a ako se alergija potvrdi – odmah se predlažu sigurne terapijske alternative.

Većina lijekova može se uzimati bez posebnih prehrambenih ograničenja, no postoje iznimke: neki antibiotici ne smiju se uzimati s mlijekom ili hranom bogatom kalcijem, lijekovi za štitnjaču i želučanu kiselinu uzimaju se ujutro natašte, grejp i gospina trava mogu značajno promijeniti djelovanje brojnih lijekova, alkohol se ne preporučuje uz psihofarmake zbog pojačanog sedativnog učinka. 

Dodaci prehrani također mogu stupiti u interakcije s lijekovima.

Jedna od češćih situacija je i da ljudi naprasno prekidaju terapiju, na svoju ruku, jer se osjećaju bolje, zašto je to krivo pitali smo doktora Rubinića? 

Posebno kod antibiotika, prerano prekidanje terapije može dovesti do razvoja otpornosti bakterija, čime se smanjuje učinkovitost liječenja u budućnosti. 

I kod drugih lijekova naglo prekidanje može biti štetno, pa je svaku promjenu terapije potrebno dogovoriti s liječnikom.

Jedno od najperspektivnijih područja moderne medicine je farmakogenetika, koja proučava kako naši geni utječu na metabolizam i učinkovitost lijekova. 

Na temelju genetskih testova moguće je preciznije odrediti optimalnu dozu ili čak odabrati najučinkovitiji lijek za pojedinog pacijenta, što je već danas osobito važno u psihijatriji i onkologiji.

Bilo je tu još puno zanimljivih uvida, poslušajte cijelu emisiju Zovi doktora: