Zovi doktora: Zdrava preplanulost ne postoji, a opasnost o melanoma je sve veća!

S dolaskom ljeta i sve višim temperaturama, pitanje zaštite kože od sunca ponovno postaje tema od velikog značaja. U emisiji Zovi doktora gostovala je Larisa Prpić Massari, dermatovenerologinja i subspecijalistica dermatološke onkologije, koja je s nama podijelila važne informacije o kremama za sunčanje, melanomu i odgovornom ponašanju na suncu.

Kreme za sunčanje nisu samo "lažni osjećaj sigurnosti", već prema riječima dr. Prpić Massari – vrlo pouzdana zaštita. 

Dermatolozi preporučuju korištenje proizvoda s visokim zaštitnim faktorom, idealno SPF 50 i više, uz redovito obnavljanje svakih 2–3 sata, posebno nakon kupanja i brisanja ručnikom. Jednokratno nanošenje nije dovoljno.

No, kreme nisu jedina linija obrane. Preporučuje se izbjegavanje sunca između 11 i 16 sati, nošenje zaštitne odjeće, kapa, sunčanih naočala, a kod djece i posebnih majica s UPF zaštitom.

Jedno ozbiljno izgaranje na suncu u dječjoj dobi može višestruko povećati rizik od razvoja melanoma kasnije u životu. Stoga se roditeljima uvijek savjetuje da štite djecu od sunca i ne dozvole im da izgore. Šteta koja se tada nanese koži može ostaviti trajne posljedice, govori nam Prpić Massari.

Zabluda o "zdravoj preplanulosti" još uvijek je prisutna, ali stručnjaci je odbacuju. Tamnjenje kože znak je oštećenja. Izlaganje suncu – bilo prirodnom ili u solariju – doprinosi kumulativnoj šteti na koži i povećava rizik od malignih promjena.

Jedan od učestalijih mitova je onaj da je sunce dobro zbog D vitamina, no Prpić Massari poručuje kako su štete od izlaganja suncu daleko veće nego dobrobiti sinteze D vitamina na ovaj način. 

Čak i kratkotrajno izlaganje suncu – poput šetnje do posla – može biti štetno, ovisno o dobu dana, mjesecu i UV indeksu. Zato je važno pratiti upozorenja i preporuke Državnog hidrometeorološkog zavoda o UV zračenju i djelovati u skladu s njima.

Mnogi stariji građani danas vide posljedice sunčanja bez zaštite u obliku smeđih mrlja i zadebljanja kože. Dr. PrpićMassari objašnjava da se takva oštećenja – poput lentiga – mogu pretvoriti u karcinome. Iako ne znači da hoće, takva koža je ranjivija i zahtijeva dodatnu pažnju.

Kako prepoznati melanom?

Prvi znakovi melanoma često se ignoriraju. 

Dermatolozi savjetuju praćenje svih madeža i izraslina – posebno ako dolazi do promjena u boji, obliku, veličini, peckanja ili krvarenja. Koriste se tzv. ABCD kriteriji:

A – Asimetrija

B – Border (nepravilni rubovi)

C – Color (promjena boje)

D – Diameter (promjer preko 6 mm)

E – Elevation (izbočenost)

F – Feeling (svrbež, peckanje)

Čak i dugogodišnji madež može postati rizičan, iako većina melanoma nastaje na prethodno zdravoj koži.

Poslušajte cijelu emisiju: