Ekipa HRA Radio Sljemena prva je novinarsko-snimateljska ekipa koja se popela na vrh zagrebačke katedrale.
Gotovo je i postavljanje zatega koje su vrlo bitan konstruktivni element u katedrali, a doprinose stabilnosti. Inače, postavljanje same skele trajalo je oko godinu dana. Postavljeno je više od 700 tona željeza. Prvi građani u katedralu bi mogli ući na misu za Božić, ali u jako malom broju. Kako unutarnji radovi budu napredovali, povećavat će se i broj vjernika koje katedrala u ovakvom stanju može primiti.
Katedrala Uznesenja Blažene Djevice Marije i svetih Stjepana i Ladislava ili zagrebačka katedrala kao najveća hrvatska sakralna građevina, jedan od najvrednijih spomenika hrvatske kulturne baštine i simbol Zagreba.
Prema riječima hrvatskog povjesničara umjetnosti, dr. sc. Franje Buntaka, grad Zagreb u svojoj je prošlosti pretrpio razne nesreće. Zapravo, nije prošlo niti jedno stoljeće, a da Zagreb nije bio poprištem ili velike gladi, ili požara, kuge ili rata, poplave ili potresa. Ipak, ovo potonje najneugodnije je iskustvo koje može zateći čovjeka. Iskustvo kada mu zemlja, koja je uporištem njegove egzistencije, zadrhti pod nogama.
22. ožujka 2020. 5,5 po Richteru bilo je nemilosrdno prema ovoj srednjoeuropskoj gotičkoj ljepotici.
Sjeverni toranj, vidljivo golom oku, pomaknuo se za 15-ak centimetara. Kontroliranom eksplozijom 17. travnja odvojen je od katedrale i dizalicom spušten na zemlju. U tom su potresu teško stradali i nadbiskupski dvori.
Ekipa HRA Radio Sljemena prva je novinarsko-snimateljska ekipa koja se popela na vrh zagrebačke katedrale.
Trenutno se s vrha unutarnje skele saniraju svodovi. Ti radovi su pri kraju, dok se s vanjske strane obavlja demontaža oštećenih dijelova zvonika, tornjeva iznad baldehina i nestabilnih dijelova kamena, rekao nam je predstavnik izvođača radova Ante Mlinar.
Unutar katedrale zaštićen je sarkofag blaženika Alojzija Stepinca, maknuti su svi kipovi sa zidova, a stakleni skupocjeni vitraji zamijenjeni su oslikanim leksanom. Inače, u katedrali su pokopani velikani hrvatske povijesti kao što su Fran Krsto Frankopan, Petar Zrinski, Ivan Antun Zrinski, Alojzije Stepinac, Franjo Šeper i Franjo Kuharić.
Do sada je uklonjeno oko 250 metara kubnih kamena te, vjerojatno, još 250 kubika sa zvonika. Razgrađen kamen s vrha tornjeva dobiva svoj bar-kod te se 3D skenira da bi se dobila podloga za izradu novih blokova. Nakon toga, kameni blokovi koji za sada leže na plohi ispred Prvostolnice odlaze na dislocirani deponij.
Do sada je, kaže Mlinar, numerirano oko 4 tisuće kamenih blokova i još će se skinuti barem tisuću kamenih blokova. Prije nekog vremena mislili smo da je dovoljno skinuti samo 10 metara. Sada, nakon analize postojećeg stanja ustanovljeno je da se mora skinuti barem još 5 do 10 metara.
Osim same razgradnje kamena stabilizacija svodova, koji su pretrpjeli značajna pukotinska oštećenja, jedan je od najvažnijih zahvata, ali i ti se radovi privode kraju.
Gotovo je i postavljanje zatega koje su vrlo bitan konstruktivni element u katedrali, a doprinose stabilnosti. Inače, postavljanje same skele trajalo je oko godinu dana. Postavljeno je više od 700 tona željeza.
Prvi građani, procjenjuje Mlinar, u katedralu bi mogli ući na misu za Božić, ali u jako malom broju. Kako unutarnji radovi budu napredovali, povećavat će se i broj vjernika koje katedrala u ovakvom stanju može primiti.
Obnova će biti jedan višegodišnji proces, vrlo je teško reći koliko. Ne radi se o 50 godina, ali trajat će, zaključio je Mlinar.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
