Stručnjaci poručuju: Ako želimo da Jadran ostane čist, moramo surađivati

U Zadru se, po prvi put, održava trodnevna međunarodna konferencija Adriaspillcon na kojoj svjetske institucije i predstavnici jadranskih država razgovaraju o pripravnosti i reagiranju na izlijevanje opasnih i štetnih tvari u morski okoliš. Srećom, za sada većih onečišćenja u Jadranu nismo imali, no stručnjaci poručuju, treba biti spreman, jer je brzina intervencije ključna za zaštitu morskog okoliša.

Hrvatska se, poznato je, može pohvaliti jednim od najčišćih mora na svijetu. To potvrđuju i redovita godišnja izvješća o kvaliteti mora na plažama u zadarskom akvatoriju.

Prema podacima Županijskog zavoda za javno zdravstvo, tijekom 2025. godine nije zabilježeno niti jedno kratkotrajno onečišćenje uočenom tijekom redovnog monitoringa. U hrvatskom slučaju onečišćenja su, objašnjavaju stručnjaci, u pravilu - iznenadna.

- Imamo manjih onečišćenja, između pet i deset kubika ulja koje se obično događaju uslijed nekakvih lučkih operacija, ukrcaja goriva, manjih havarija itd. Sve zasad uspješno rješavamo, kaže Siniša Orlić, ravnatelj Uprave sigurnosti plovidbe Ministarstva mora.

Lučka kapetanija jedna je od prvih adresa za prijavu takvih slučajeva. Česte su pritužbe zbog izlijevanja fekalija u more, no pronalaženje krivca i dokazivanje odgovornosti vrlo je zahtjevan posao.

- Ona se događaju uglavnom u ljetnim mjesecima kada imamo velik broj turista i nautičara. Nije to tako jednostavan proces, vi morate tu stvarno djelovati odmah da bi otkrili tko je to napravio,  objašnjava Željko Kuštera, zapovjednik Splitske lučke kapetanije.

Pod povećalom javnosti obično su velika plovila. Naime, poznata je zabrinutost naših građana zbog kruzera i ispusta u more.  No iz Putničke luke Gaženica poručuju da razloga za strah nema.

– Brodovi, odnosno kruzeri danas imaju vrlo sofisticirane sustave koji zapravo pročišćavaju bilo kakve otpadne vode i isto tako postoje određena pravila na koji način se moraju rješavati otpatci, odnosno smeće, kaže Rebeka Pevec, direktorica Putničke luke Gaženica.

U nadzoru mora sve veću ulogu ima i tehnologija. Aplikacija Seacross, temeljena na satelitskim snimkama i umjetnoj inteligenciji, pomaže u ranom otkrivanju incidenata.

– Detektirali smo jako puno incidenata i prijavili ih nadležnim institucijama. Možemo reći da smo prevenirali dobar dio njih, ističe predstavnik aplikacije Robert Šulc.

No u borbi protiv svih ovih izazova ključno je djelovati zajednički. Na to upozorava i ravnatelj Jadranskog edukacijsko - istraživačkog centra ATRAC, Vedran Martinić:

– Ako bi se dogodilo onečišćenje velikih razmjera, sve jadranske države morale bi surađivati. Ideja konferencije je upravo to potaknuti - i ona je to potaknula, poručuje.

I upravo iz takvog stajališta proizlazi i ključna poruka ove konferencije: Sve zemlje Jadrana dijele istu opasnost, a ako želimo sačuvati more za buduće generacije, suradnja je jedini put.