Hrvatska i Zadar postaju ključni centar inovacija u upravljanju vodama

Na Sveučilištu u Zadru danas je službeno započela provedba velikog europskog projekta usmjerenog na primjenu inovacija i novih tehnologija u upravljanju i zaštiti vodnih resursa, kako kopnenih tako i morskih. Projekt se provodi u okviru konzorcija od 50 institucija, a Hrvatska je odabrana kao kolokacijski centar za Jadransko-jonsku regiju.

Rektor Sveučilišta u Zadru Josip Faričić pojasnio je da je riječ o inicijativi koja povezuje znanost, gospodarstvo i društvo s ciljem održivog razvoja i očuvanja voda.

Cilj projekta je uspostaviti ravnotežu između razvojnih potreba i zaštite tog dragocjenog prostora, istaknuo je Faričić.

Zadar je, naglašeno je, prirodan izbor za ovakav projekt zbog svojeg položaja u središnjem dijelu hrvatskog Jadrana. U Jadransko-jonskoj regiji voda, a osobito more, promatra se kao ključni resurs života, ali i kao prostor koji zahtijeva odgovorno i razborito upravljanje. Posebna se važnost pritom pridaje suradnji akademske zajednice sa sektorima poput ribarstva, marikulture, nautičkog turizma, pomorstva te korištenja pitkih voda u poljoprivredi.

Projekt raspolaže ukupnim proračunom od 150 milijuna eura za razdoblje od šest godina. Dio sredstava bit će usmjeren i na aktivnosti kolokacijskog centra sa sjedištem u Hrvatskoj, a očekuju se konkretni rezultati u primjeni novih tehnologija koje bi trebale smanjiti negativan utjecaj čovjeka na vodne resurse.

Iako je Hrvatska formalno sjedište kolokacijskog centra za Jadransko-jonsku regiju, velik dio aktivnosti provodit će se u Zadru, ali i u drugim sveučilišnim i gospodarskim središtima na hrvatskoj obali te u Zagrebu, gdje je Institut Ruđer Bošković jedan od ključnih partnera projekta.

Inovacije su u središtu cijele inicijative, a Sveučilište u Zadru u projekt ulazi s već razvijenim studijskim programima i istraživanjima usmjerenima na tzv. plavu ekonomiju, ekologiju, akvakulturu, geografiju i srodna područja. Posebnost zadarskog sveučilišta je i interdisciplinarni pristup koji povezuje prirodoslovne, tehničke i biotehničke znanosti s humanističkim disciplinama.

Takav pristup, naglašeno je, omogućuje razvoj inovativnih rješenja koja uvažavaju i prirodni okoliš i čovjeka kao njegov sastavni dio, uz dugoročnu održivost vodnih resursa kao temeljni cilj.

Institut Ruđer Bošković (IRB) desetljećima je jedan od ključnih nositelja znanstvenih istraživanja mora, voda i okoliša u Hrvatskoj. U tim područjima danas djeluje oko 200 istraživača raspoređenih u nekoliko organizacijskih cjelina – Zavodu za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu, istraživačkoj postaji Martinska u Šibeniku te Centru za istraživanje mora u Rovinju.

Istraživanja obuhvaćaju kontinuirani monitoring kvalitete mora i kopnenih voda, mjerenje niza fizikalno-kemijskih i bioloških parametara te analizu stanja okoliša u suradnji s institucijama poput Hrvatskih voda. Ti se podaci koriste za procjenu stanja voda, ali i za brze reakcije u slučaju onečišćenja ili ekoloških incidenta.

Kako ističu na Institutu, dosadašnji sustavi mjerenja dodatno će se unaprijediti korištenjem većih skupova podataka i alata umjetne inteligencije.

To je nešto koje ćemo nastaviti, ali svakako ćemo to sad razviti s puno više podataka i u sustavima s umjetnom inteligencijom, naglasio je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković.

Uz praćenje onečišćenja, IRB provodi i dugogodišnja istraživanja ribljih populacija u slatkim i morskim vodama, kao i opsežne kemijske analize voda. Poseban naglasak u idućem razdoblju stavlja se na suradnju s privatnim sektorom i tehnološkim start-upovima.

Kao primjer takve suradnje istaknuta je suradnja sa hrvatskim start-upom Seacrest, u kojoj se kombiniraju terenska mjerenja mora – s istraživačkih brodova i oceangrafskih plutača – sa satelitskim snimkama. Cilj je razvoj modela koji omogućuju prepoznavanje zagađenja, promjena kiselosti i drugih svojstava mora iz satelitskih podataka. Riječ je o projektu koji već pokazuje konkretne rezultate i doprinosi rastu same tvrtke.

U posljednjim godinama istraživači IRB-a sve su prisutniji i u europskim projektima, osobito kroz suradnju s partnerima iz Italije i drugih zemalja, kao i kroz jače povezivanje s industrijom. Jedan od važnih iskoraka je i Centar izvrsnosti za bio-prospektiranje mora, u kojem se u Jadranu istražuju biljke i morske životinje s ciljem otkrivanja novih prirodnih spojeva.

Ti se spojevi potom analiziraju zbog mogućih primjena u farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji. Centar je, zbog dobrih rezultata u prvom razdoblju, dobio nastavak financiranja, čime je dodatno potvrđena vrijednost tog istraživačkog smjera.

Digitalni inovacijski hub Innovamare posljednjih godina intenzivno ulaže u razvoj novih tehnologija usmjerenih na zaštitu mora i održivi razvoj plave ekonomije. U fokusu njihova rada nisu samo tradicionalni sektori poput ribarstva, akvakulture i turizma, već razvoj rješenja koja tim sektorima omogućuju veću učinkovitost uz manji pritisak na morski okoliš.

Predsjednik uprave  Mateo Ivanac ističe kako se stvarni gospodarski potencijal krije upravo u tehnologiji:

Najveći gospodarski rast u kontekstu hrvatske plave ekonomije dolazi ne samo iz rasta samih sektora plave ekonomije, nego iz razvoja novih inovativnih tehnologija koje mogu pomoći tim sektorima da budu produktivni, ali i održivi naspram resursa koje koriste, odnosno mora.

Jedan od najkonkretnijih rezultata tog pristupa je razvoj autonomnih plovila Faust, među kojima se posebno ističe Faust V.

Mi danas imamo autonomno plovilo Faust V koje omogućava bilo kojoj lokalnoj i regionalnoj samoupravi da nadzire kvalitetu mora u područjima gdje potencijalno dolazi do utjecaja pomorstva, nautike, ribarstva i akvakulture, kaže Ivanac.

Cilj je da ta tehnologija u budućnosti postane alat lučkih kapetanija i pomorske policije, osobito u nadzoru nautičkog turizma.

Svi znamo da smo jedna od najvećih zemalja po broju čartera u svijetu i tu je utjecaj evidentan na more, luke, priobalne dijelove i uvale, upozorava predsjednik uprave Innovamarea.

Faust već sada može provoditi niz konkretnih nadzornih aktivnosti.

Plovilo može doći do određene lokacije, utvrditi plovilo i njegovu registraciju, izmjeriti kvalitetu mora u području gdje je veći broj plovila usidren te utvrditi postoji li ispuštanje otpadnih voda, objašnjava Ivanac.

Dodaje i kako se podvodnom kamerom ili podvodnim dronom može utvrditi je li došlo do potencijalno ilegalnog sidrenja i kakav je bio utjecaj na dno mora.

Prema njegovim riječima, Hrvatska ima priliku zauzeti vodeću poziciju u ovom segmentu.

Mislimo da takve tehnologije definitivno trebaju i da Hrvatska može biti predvoditelj razvoja takvih tehnologija u svijetu.

Rezultati primjene novih tehnologija već su vidljivi, osobito u području praćenja onečišćenja.

Prvi konkretan korak je nadzor – moramo znati što se događa, gdje se događa i iz kojeg izvora dolazi onečišćenje, naglašava Ivanac.

Kao primjer navodi problem mikroplastike:

Bez novih tehnologija i uzorkovanja na većem području nismo mogli dobiti jasan dojam koliko mikroplastike ima u moru. Danas znamo odakle dolazi, koliko je ima i da je to veliki problem.

Razvoj takvih rješenja, ističe, više nije samo trošak nego i ekonomska prilika.

Sve više se u svijetu ove tehnologije kupuju od strane tvrtki koje žele biti društveno odgovorne i monitorirati stanje kvalitete mora, zaključuje Mateo Ivanac, dodajući kako se tehnologije sve češće koriste i u proizvodnim i poslovnim procesima kako bi se smanjio utjecaj na vode i mora.