Hrvatski radio

Treći program

10:59 / 01.02.2022.

Autor: Hrvatski radio

"Kiklop" u režiji Mislava Brečića

Mislav Brečić , redatelj

Mislav Brečić , redatelj

Foto: - / .

Vrhunac Marinkovićeve proze Kiklop (1965.) u više navrata bio je predložak kazališnim, filmskim i radijskim ostvarenjima. Na kazališne daske postavio ga je 1976. Kosta Spaić u vlastitoj dramatizaciji (HNK Zagreb; u ulozi Mekiora - Rade Šerbedžija), te više od četiri desetljeća poslije (2019.) Saša Anočić, koji ga je režirao također u vlastitoj dramatizaciji na sceni kazališta Gavella (u ulozi Melkiora - Franjo Dijak). Antun Vrdoljak 1982. snima film prema vlastitom scenariju s Franom Lasićem u glavnoj ulozi, te Ljubom Tadićem, Radom Šerbedžijom, Mirom Furlan i brojnom tada vrhunskom glumačkom ekipom. Radijski medij za razliku od teatra i filma prvi put je već 1967. godine (znači, samo dvije godine nakon izlaska romana) snimio dvije radijske adaptacije prema dijelovima iz Kiklopa pod naslovima: Kompletan idiot i Maestrova smrt. Režiju su potpisali tadašnji dramski redatelji Radio Zagreba - Franjo Crnković i Matija Koletić, a ton majstori bili su legendarni Zvonimir Krampaček i Saša Friedrich. Melkiora je u oba dijela igrao mladi Josip Bobi Marotti.

Budi se Zoopolis. Ovako valjda smrde zatvori i kasarne. Horde, legije, kohorte, pukovnije. Slavne armije koje su dale karakterističan miris epohama. Velika kolektivna isparavanja, smradovi historije. Smradovi perzijski, smradovi aleksandrinski, smradovi kanibalski, smradovi cezarinski, smradovi avarski, hunski, tatarski, mongolski, germanski, smradovi križarski, smradovi turski, napoleonski, smradovi samurajski i smradovi adolfhitlerski... Smradovi, smradovi dokle seže historija!

Ranko Marinković - "Kiklop"

Ako to doista počne sutra? A što je sutra? Glupan koji bi me čuo, odgovorio bi četvrtak. Sutra je vremenska granica između dva budna stanja, između dva znanja o postojanju. Meteorološko sutra: i dalje lijepo i toplo vrijeme. Pedagoško sutra: drago dijete moraš misliti na sutra. Političko sutra: Staljin mignuo Hitleru harašo? Hitler odmignuo: naturlich. Satovi ne određuju sutra.

Ranko Marinković "Kiklop"

Ako to doista počne sutra? A što je sutra? Glupan koji bi me čuo, odgovorio bi četvrtak. Sutra je vremenska granica između dva budna stanja, između dva znanja o postojanju. Meteorološko sutra: i dalje lijepo i toplo vrijeme. Pedagoško sutra: drago dijete moraš misliti na sutra. Političko sutra: Staljin mignuo Hitleru harašo? Hitler odmignuo: naturlich. Satovi ne određuju sutra.

"Kiklop", Ranko Marinković

Dramski program Hrvatskoga radija prije nekoliko godina (2018.) na Trećem programu Hrvatskoga radija, u emisiji Radio drama,  postavio je Kiklopa po načelu pars pro toto. Svaki dio trilogije sadržava ono što je roman u cjelini: kontrapunkt unutarnjeg svijeta glavnog junaka i stvarnosti, fragmentarnost, alegorijsku i simbolističku crtu. Trilogija je fabulativno podijeljena kako nalaže sama struktura romana: dio do Melkiorove mobilizacije, mobilizacija i Melkiorov izlazak. Dramatizacije su potpisale tri različite dramaturginje (Vedrana Vrhovnik, Maja Ležaić i Lada Martinac Kralj), dok su tri različita glumca interpretirala glavnu ulogu. Melkiora u prvom dijelu igra Ozren Grabrić, u drugom Adrian Pezdirc, a u trećem Krešimir Mikić. Oni koji su sve ujedinili su redatelj, Mislav Brečić, skladatelj Stanislav Kovačić, ton majstorica Lana Deban, te urednica Lada Martinac Kralj.

Ovom prilikom repriziramo drugi i treći dio. U drugom dijelu (pod naslovom Kokoš) stvarnost vojarne, a poslije vojne bolnice, vibrira između brutalnosti vojne hijerarhije, okrutnog smijeha i nijeme prisutnosti ratne nemani koju Melkior doživljava kao jednookog gorostata – Polifema. Redatelj Mislav Brečić ulogu Melkiora u ovom dijelu povjerio je mladome Adrianu Pezdircu.


Emisija

Radio drama

Drame i dramatizacije stranih klasika širokog vremenskog raspona, te suvremena europska i hrvatska drama klasičnog prosedea. Glumačke ekipe okupljene u ovim zahtjevnim radiofonskim projektima najzvučnija su imena hrvatskog glumišta koja na radiju nalaze svoje umjetničko utočište.

Poslušajte u Slušaonici