Baltazar Adam Krčelić

Intelektualni i duhovni pokret koji je obilježio 17. i 18. stoljeće najčešće prepoznajemo pod nazivom prosvjetiteljstvo, čija je temeljna značajka bila povjerenje u znanost i mogućnost spoznaje svih prirodnih i društvenih pojava. Između pisaca i mislioca toga razdoblja o kojima se dosta govori tijekom osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, dvije epizode Povijesnih kontroverzi posvetili smo autoru prve znanstveno pisane povijesnice Zagrebačke biskupije, zagrebačkom kanoniku, pravniku, apostolskom protonotaru i povjesničaru Baltazaru Adamu Krčeliću, a naša sugovornica je bila dr. sc. Teodora Shek Brnardić s Hrvatskog instituta za povijest.

Tijekom razgovora dr. sc. Shek Brnardić otkrila nam je mnogobrojne malo poznate ili gotovo nepoznate detalje iz života Baltazara Adama Krčelića, poput činjenice da ga je njegov historiografski rad doveo u izravan sukob s onodobnim crkvenim vlastima, pa je zbog toga patila njegova crkvena karijera.

- Ono što starija historiografija zamjera Krčeliću, i što se često naglašava, jest njegova povezanost s Bečkim dvorom, ispunjavanje i vršenje dvorske politike te da Krčelić nije bio dovoljno velik domoljub … Spočitava mu se da je s mržnjom gledao na biskupe, poglavito biskupa Thauszyja … jer nakon što je postao kanonik u dobi od 32 godine jedno duže vrijeme nije dobivao nikakve položaje jer se zamjerio tom novom biskupu, rekla je dr. sc. Shek Brnardić.

Tijekom svog života Krčelić se družio i komunicirao je s velikim brojem najučenijih i najupućenijih ljudima toga doba, od Gerharda van Swietena, sve do Adama Franje Kolara i Daniela Farlatija. Nakon bune krajišnika 1755. sudjeluje kao tajni savjetnik u kraljevskoj komisiji koja je trebala objasniti zašto je do bune došlo te ponuditi neka rješenja kako se takve situacije ne bi ponavljale.

- I Krčelić u tom svom savjetovanju sastavlja dva prijedloga upravno političke reforme … on predlaže formiranje jednog političkog upravnog tijela za sve hrvatske zemlje u Habsburškoj Monarhiji, kojeg naziva gubernij … sa sjedištem u Zagrebu ili Križevcima, a glavna briga tog gubernija bi bila da provodi kraljevske oduke, no to je bila blasfemija u to doba … i kad se saznalo za taj prijedlog, naravno da je Krčelić ispao najveći izdajica … To je bio "okidač" da se pokrene parnica kojom se htjelo ukloniti Krčelića iz javnog života Kraljevine. 

U Povijesnim kontroverzama 24. veljače i 3. ožujka poslušajte što su Krčelićevi protivnici sve stavili na teret učenom zagrebačkom kanoniku, te kako se je učeni Krčelić iz svega toga izvukao i kako je napisao svoje znamenite Annuae, čijeg su se objavljivanja pribojavali svi njegovi suvremenici.