Distopijska slika budućnosti Maje Lunde

Tema još jedne Ere bestselera je norveška spisateljica Maja Lunde i njezina klimatska tetralogija. Neven Kepeski ugostio je književne kritičarke Vesnu Solar i Petru Miočić Mandić koje govore u čemu je tajna njezinog uspjeha. 

Maja Lunde rođena je 1975. u Oslu, a spisateljsku je karijeru započela ponajprije kao autorica knjiga za djecu i mlade, te kao TV scenaristica. Romane iz tzv. klimatskoga kvarteta, od kojih je prvi „Povijest pčela“, počela je objavljivati 2015. Za taj je roman dobila prestižnu nagradu norveških knjižara. To je ujedno bio i prvi nagrađeni debitantski roman – dakle ako govorimo o romanima za odrasle – u povijesti toga priznanja. „Povijest pčela“  2017. bila najprodavanija knjiga u Njemačkoj. Tzv. klimatska tetralogija sastoji se od romana „Povijest pčela“, „Plavetnilo“, Posljednji svoje vrste“ te „San o drvetu“ koje su popularne i kod nas.

- Ona ne docira nego stvara priču s kojom će se čitatelj poistovjetiti. Uvijek su tu neki insekti, drveće, životinje koje izumiru ali priča je uvijek ljudska. U "Povijesti pčela" dok pokazuje kako nestaju pčele prikazuje i kako se rastaču neki ljudski odnosi . Ona se i jako dobro priprema za svoje romane recimo kad je pisala "Plavetnilo" savjetovala se s hidrolozima, proučavala koliko se tog leda otapa godišnje, primjećuje književna kritičarka Petra Miočić Mandić.

 U jednom od intervjua Maja Lunde  izjavila je kako je na pisanje potiče – ljudska glupost.

 - Čini se da zapravo većina stvari koje ona problematizira u romanima proizlazi iz ljudske gluposti. Odnos čovjeka prema prirodi proizlazi iz užasne ljuske gluposti jer ljudi pile grane na kojima sjede. I jedino ako se sučimo s vlastitom glupošću i sagledamo gdje to sve vodi možda imamo neke šanse za preživljavanje, govori književna kritičarka Vesna Solar.

U romanu "Plavetnilo" uvodi pojam „klimatske izbjeglice“.

- To su ljudi koji žive u područjima u kojima život više nije moguć. Kad je ona to pisala bio  je to romaneskni pojam iako je i u to vrijeme postojao taj problem ali danas to definitivno nažalost nije više književna fikcija. To su ljudi koji se sele iz sjevera Afrike pa i južne Europe prema sjevernoj Europi. Evo reći ću nešto privatno. Ja ljetujem u Gorskom Kotaru i ove sam godine prvi put imala potrebu  nabaviti klimu što me malo preplašilo, govori Petra Miočić Mandić.

Koja predviđanja budućnosti Maje Lunde tjeraju strah u kosti, kakve su njezine uspješne knjige za djecu, kako u svojim romanima tematizira depresiju poslušajte u Eri bestselera autora Nevena Kepeskog na Trećem programu Hrvatskog radija 27.11.2024 u 15:05 a onda i u Slušaonici.