Hrvatski radio

Treći program

17:54 / 09.02.2022.

Autor: Marito Mihovil Letica

Srbijansko prisvajanje starih hrvatskih pisaca iz Dubrovnika

Priča o prisvajanju nije nova

Priča o prisvajanju nije nova

Foto: Dnevnik / HRT

Pred kraj prošle godine, 23. prosinca 2021., Narodna skupština Republike Srbije izglasala je "Zakon o kulturnom nasleđu" gdje se kaže da "stara i retka bibliotečka građa" što ju čine "izdanja dubrovačke književnosti" po slovu i duhu toga srbijanskoga pravnog akta "pripadaju i srpskoj i hrvatskoj kulturi, zaključno sa 1867. godinom". Na dotični zakon – kojim se prisvaja hrvatsko kulturno naslijeđe – reagirale su brojne ovdašnje mjerodavne ustanove i istaknuti pojedinci. O pripadnosti stare dubrovačke književnosti govore dr. sc. Ivana Kurtović Budja i dr. sc. Domagoj Vidović, jezikoslovci iz Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje.

- O hrvatskoj pripadnosti Dubrovnika svjedoče krajem 15. i početkom 16. stoljeća brojni putopisi stranih hodočasnika koji su se ploveći prema Svetoj zemlji zaustavili u Dubrovniku. Tako Konrad von Grünemberg godine 1486. precizno zapisuje informacije koje je čuo u gradu te izričito spominje Dubrovnik kao 'grad u hrvatskome kraljevstvu', ili izvorno, na starome njemačkom jeziku, 'Ragussa, hobstat in Croattien dem kungrich'. U Grünembergovu je putopisu posebice zanimljiva rečenica: 'Grad je nadbiskupija, čija jurisdikcija obuhvaća cijelo hrvatsko kraljevstvo te priznaje vrhovništvo ugarskoga kralja - iz uvodnoga teksta.

Mi kao kroatisti i kroatolozi, koji proučavamo jezik a uz jezik i književnost i ukupnu kulturu, znamo da dubrovačka književnost može biti samo hrvatska. Dakle, dubrovačka književnost pripada, ne samo jezično nego i kulturno, hrvatskom odnosno zapadnom civilizacijskom krugu.

Ivana Kurtović Budja

mamo potvrde stranih putopisaca iz 17. stoljeća koji kažu da u dubrovačkome i bokeljskome kraju stanovnici sami sebe nazivaju Hrvatima; to su primjerice zapisali ruski grof Petar Andrejevič Tolstoj i turski putopisac Evlija Čelebija.

Domagoj Vidović

U emisiji govorimo i o "Zlatnoj formuli hrvatskoga jezika: ča-kaj-što", uvrštenoj na nacionalnu Listu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Naposljetku propitujemo opravdanost donošenja zakona o hrvatskome jeziku što ga je uime Matice hrvatske najavio njezin novoizabrani predsjednik, književnik Miro Gavran.


Opširnije o toj problematici poslušajte u emisiji Kozmos i etos 10. veljače u 8:45 na Trećem programu. Autor je Marito Mihovil Letica a urednica Nevenka Dujmović.


 



prije

4 dana

Prevodeći Kafku

ilustracija

Emisija

Kozmos i etos

Emisija aktualizira teme iz područja znanosti, filozofije i umjetnosti. Tražimo odgovore na pitanja koja se dohvaćaju čovjekova položaja u našemu postindustrijskom odnosno postmodernom društvu u Hrvatskoj i svijetu. Autor i voditelj emisije je Marito Mihovil Letica.

Poslušajte u Slušaonici