Narodne knjižnice u našoj se zemlji danas suočavaju s nekim osobitim izazovima, poglavito s onima koji upućuju na njihovu vrlo izraženu potrebu za restrukturiranjem i osuvremenjivanjem. O tome nam govore, u emisiji „Okrugli stol ponedjeljkom” HRA3, dr. sc. Sunčica Ostojić, ravnateljica Knjižnica grada Zagreba, te dr. sc. Jasna Kovačević, voditeljica knjižnice Bogdan Ogrizović i autorica knjige „Narodna knjižnica, središte kulturnog i društvenog života”. Projekt Paromlin – izgradnja nove središnje Gradske knjižnice, najveće narodne u Zagrebu, a čije se otvorenje planira početkom 2027. godine, pokazuje da postoje mogućnosti da u nas zaživi jedan novi koncept knjižnice zamišljen po nekim suvremenim principima.
- S Paromlinom bi trebao krenuti proces jedinstvene, centralizirane obrade i nabave knjižnične građe, čime će petnaest dosadašnjih službi postati jedna, što će uvelike olakšati poslovanje i suradnju unutar same mreže knjižnica i njihovih djelatnika. A to iziskuje veliki prostor, kakvoga dosad nismo imali. Naime, Gradska knjižnica na Trgu Ante Starčevića broji 2000m2, dok će „paromlinska” plijeniti s 30000m2. - ističe Sunčica Ostojić.
Kao jedna od osnovnih zadaća knjižničarske djelatnosti danas jest iznalaženje načina kako da knjižnice zadrže svoju postojanost i nastave djelovati kao nezaobilazna kulturna i društvena mjesta u zajednici što je unatoč nerijetkim problemima ostvarivo, kako kažu gošće emisije. Neminovno je stalno jačanje i učvršćivanje knjižnične mreže koja, iako je već prilično postojana (KGZ broji preko 220000 registriranih korisnika), pokazuje potrebe za osmišljavanjem atraktivnih sadržaja za korisnike, a koji su pripadnici svih dobnih skupina, podrijetla i opredjeljenja. Pri tome je nužno vođenje brige o popratnim sadržajima, ali i nikako se ne smije zapostaviti ono što je knjižnica u svojoj bîti.
-Jasna Kovačević dugi niz godina proučava razne svjetske knjižničarske modele, a osobito se posvetila konceptu tzv. skandinavskog modela koji, iako iznimno solidan, i sâm pokazuje vidan zaokret u nekim svojim osnovnim postavkama.
- Nedavno je taj model, kojega smo veličali zbog osviještenosti i primjene novih tehnologija i oslanjanja na kratke internetske forme, počeo napuštati dotadašnje smjernice, uvidjevši da je poguban za djecu. Stoga se krenuo zagovarati povrat analognoj knjizi. Štoviše, neki su od njihovih stručnjaka, posjetivši naš grad i knjižnicu „Bogdan Ogrizović” bili oduševljeni našim prividno „staromodnim” načinom rada koja čini knjižnicu pravim „dnevnim boravkom” a uz neizostavnu figuru knjižničara kao kompetentne i uslužne osobe.
- Skandinavske knjižnice imaju mnogo prednosti te bismo ih svakako trebali slijediti. Knjižnice su u njihovim gradovima iznimno prostorno velike, posjetitelji dijele taj jedinstven prostor, one su otvorene i pune do 22 sata. Kao takve, one ne mogu funkcionirati bez visoke razine tehnoloških pomagala, ali ono što ih čini toliko primamljivima je upravo raznovrsnost sadržaja koje nude i time knjižnica postaje mjesto suživota u jednom zajedničkom ekosustavu. - dodaje Sunčica Ostojić .
Kao takav, ovaj je model umnogome ostvariv i u nas, iako se zbog financijskih nedostataka te nekih drugih okolnosti (zemlje imaju drugačije tradicije i navike čitanja i druženja) ne može u potpunosti preslikati. Ali uz dobro vođenu knjižničarsku politiku, suvremena narodna knjižnica zadržat će svoju važnost u društvu i ostati neprocjenjivo kulturno mjesto u gradskoj sredini. Smisao knjižnice jest da ona pruži ugodno iskustvo u inspirativnom prostoru što potiče osjećaj zajedništva u kojemu su svi dobrodošli.
Razgovor sa Sunčicom Ostojić i Jasnom Kovačević možete poslušati i u Slušaonici emisije Okrugli stol ponedjeljkom urednice Maje Peterlić.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
