Zagonetna i nenadmašna Yourcenar

Marguerite Yourcenar pomalo je zaboravljena književna ikona dvadesetog stoljeća. Pamtimo ju po Hadrijanovim memoarima, Oproštajnom udarcu i Crnoj mijeni. Uz to i kao prvu ženu koja je ušla u Francusku akademiju (1980) nakon više od 300 godina njenog postojanja. A to se nije dogodilo uz opće odobravanje.

Premda je vodila krajnje nekonvencionalan život, ova francuska spisateljica s američkim državljanstvom opire se svim klasifikacijama. Rođena u aristokratskoj obitelji kao Marguerite Antoinette Jeanne Marie Ghislaine Cleenewerck de Crayencour, rano ostaje bez majke i vodi buran život putujući svijetom, živeći po hotelima i zaljubljujući se u krive osobe. No, život posvećen umjetnosti riječi pobjeđuje sve. Otkako ime Crayencour preobražava u Yourcenar ona je odgovorna samo sebi.

Piše od najranije mladosti, njezina druga priroda je kretati se među vlastitim mislima uobličenim u rečenice koje su vrlo često zasebni, mali, filozofski traktati. Premda živi punim plućima, posjećujući grčke otoke, zabavljajući se u pariskim "gay" lokalima, obilazeći Kanadu i Aljasku, ili putujući u Japan da se opije njegovom kulturom, Yourcenar je prvenstveno stanovnica duhovnog svijeta. Ona piše esej o Mishimi, remek djelo o caru Hadrijanu i začudni roman o alkemičaru Zenonu koji će, suočen s lomačom, počiniti samoubojstvo. Živeći u SAD, na otoku Mount Desert, piše - uvijek na francuskom, premda govori nekoliko jezika - u memoarističkoj prozi pod naslovom Labirinti o svojoj postojbini Flandriji, majci rođenoj u Bruxellesu, životu na golemom šumovitom imanju, o prirodi, prijateljstvu sa životinjama, drvećem, rijekama, ocu koji nije mogao živjeti bez žena i dadilji s kojom je zarana (u pratnji) posjećivala javne kuće.

Počinje objavljivati rano, i to u elitnom Gallimardu. Muški svijet ju ne impresionira, ona je suverena misliteljica i umjetnica bez ikakvih kompleksa, etablirane "istine" i odnosi ju ne zanimaju. Ne impresionira ju niti ženski svijet. Začudo, u stoljeću obilježenom feminizmom ova žena koja je starila bez zadrške i proživjela četrdeset godina živeći s partnericom Grace Frick, nikada nije imala potrebu napisati bilo što o tzv. ženskim temama. Suvremenica Simone de Beauvoir i kontrakulturnih pokreta, nikad se nije osvrnula na društvena previranja premda je živjela krajnje radikalnim životom. Nakon što Frick umire, ona nastavlja živjeti s pedeset godina mlađim partnerom, koji - paradoksalno - umire od AIDS-a, prije nje. Život počinje oponašati umjetnost, jer Hadrijan je također morao preživjeti smrt voljenog Antinoja.

U Ogledima i raspravama, 11. i 12. svibnja u 23 00, možete poslušati esej posvećen Marguerite Yourcenar i njezinim djelima koji je za emitiranje priredila Vlatka Šimunović. Urednica: Rajka Rusan