Katastrofa u Blattenu

Kolaps ledenjaka koji je u srijedu, 28. svibnja 2025. u 15.30 uništio veći dio sela Blatten u švicarskim Alpama bio je najavljen: zahvaljujući znanstvenim proračunima, svi su upozoreni i evakuacija je provedena na vrijeme.

U završnoj rubrici emisije Klimatski izazov emitirane na Prvome programu Hrvatskog radija 4. lipnja događaj je komentirala izvanredna profesorica Geološkog odsjeka Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. sc. Kristina Pikelj, koja je već bila stručna gošća Klimatskog izazova u rujnu 2024. Kako je podsjetila, poznato je da nestabilnost ledenjaka koji su ondje više tisuća godina djeluje na već ionako destabiliziranu podlogu. Ovi su se procesi događali na globalnoj skali i nakon zadnjeg glacijala, kad se led masovno topio. U razdoblju otprilike od prije 25000 do 5000 godina poznata su mjesta na kojima su se ovakvi slučajevi i tada događali. U pitanju su općenito planinski dijelovi Europe i Amerike, sa sličnim situacijama primjerice na Novom Zelandu i Aljasci te u Kanadi - sve su planine podložne ovakvim promjenama.

Blatten je relativno blizu talijanskoj granici, istaknula je dr. sc. Pikelj, pa na njega sigurno djeluje toplina koja dolazi s Mediterana. Mediteran se nešto brže zagrijava od ostatka Zemlje, pa su švicarske i talijanske Alpe više pogođene u odnosu na njihov sjeverni dio. U Blattenu se vjerojatno otopio permafrost, stalno zamrznuto tlo. Topljenje tla koje je dugo bilo zamrznuto predstavlja opasnost, a ovdje je riječ o materijalu koji je nestabilan sam po sebi: kad se nalazi na padinama poput planinskih područja, takvo tlo vrlo lako može kliznuti. Švicarske Alpe su gusto naseljene: na ovakav slučaj u nenaseljenom dijelu prirode čovjek vjerojatno ne bi obratio pažnju. Osim naselja, primjerice, u Kanadi stradaju i telekomunikacijski kabeli i cjevovodi, ljudima itekako potrebna infrastruktura. 

Prema riječima dr. sc. Pikelj, u medijima je već preneseno znanstveno tumačenje da se u Blattenu dogodio pad stijena na ledenjak koji je već bio degradiran otapanjem, a još je potrebno zaključiti je li riječ o otapanju kroz više desetljeća ili dodatnom utjecaju intenzivnih kiša koje u Alpama sve češće zamjenjuju snijeg. Valja istaknuti izvrsno provedenu evakuaciju - poznavanje terena, dugogodišnje praćenje i spremnost, ulaganje u geologiju kao znanost koja poznaje proces ne samo u planinskim dijelovima nego, primjerice i u ugroženom obalnom području, ključni su za predviđanje i pravovremeno upozoravanje.  

Rubrika Susret s povodom bila je dio epizode Klimatskog izazova u kojoj je u većem dijelu emisije bilo riječi o utjecaju klimatskih promjena na sakralnu baštinu, s konkretnim primjerom Zagrebačke katedrale: o tome je govorio tajnik Ureda za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, povjesničar i kroatolog Tomica Plukavec.