Pretilost i klimatske promjene

Osamdeset posto osoba sa šećernom bolešću tipa dva ima prekomjernu tjelesnu masu ili pretilost: medicinska struka uvela je čak i teško prevodiv zajednički termin diabesity koji ukazuje na koegzistenciju tih dvaju problema (diabetes i obesity).

U povodu svog preglednog znanstvenog rada Ekonomski utjecaji pretilosti: zdravstvene, društvene i industrijske perspektive koji upućuje na dvosmjernu vezu klimatskih promjena i pretilosti, u emisiji Klimatski izazov Prvoga programa Hrvatskoga radija gostovala je specijalistica interne medicine sa subspecijalizacijom iz endokrinologije i dijabetologije sa Zavoda za endokrinologiju Kliničkog bolničkog centra Zagreb, doc. dr. sc. Martina Matovinović. 

Govoreći najprije o području rada svoje struke, dr. sc. Matovinović podsjetila je da žlijezde s unutarnjim izlučivanjem svoje produkte, hormone, izlučuju direktno u krv kako bi djelovali na sve stanice tijela. Iako se uvijek ističe važnost hipofize koja svojim hormonima upravlja radom drugih žlijezda, glavni upravljač je hipotalamus koji upravlja akcijama hipofize integrirajući neurološki i endokrinološki sustav. Tek kad se dogodi poremećaj nekog od dijelova sustava dobro se vidi međusobni utjecaj. U širem smislu, predmet interesa endokrinologije su i masno tkivo i crijevo: danas je poznato da i oni luče hormone koji utječu na tijelo. Estetski problem pretilosti ne bi trebao biti glavni razlog naše brige jer ona je prije svega zdravstveni problem (pri čemu se valja podsjetiti i da nije svaka pretilost ista), povećavajući rizik od kardiovaskularnih i metaboličkih bolesti.

Tijekom ljetnih vrućina spontano bismo trebali imati manju potrebu za hranom: ljeti gubimo na težini, trošeći ono što smo zimi zaradili. Ipak, promjene klimatskih uvjeta koje su uzrokovale često posizanje za stvaranjem ugodne mikroklime korištenjem klimatizacijskih uređaja (koji su često postavljeni i na prekomjerno hlađenje) dovele su do slanja pogrešnih signala hormonskom sustavu koji se ponaša kao da je zima - povećava osjet gladi da bi se stvorile dodatne zalihe.

U emisiji je bilo riječi i o drugim zanimljivim znanstvenim aktualnim istraživanjima, kao što je na primjer i veza pretilosti i genetike, pa i duljine života!