Svijet u 2023. godini

Godina 2023. bila je turbulentna, a pamtit ćemo je, nažalost, po ratovima, prirodnim katastrofama i rekordno visokim temperaturama. Dva su velika sukoba dominirala u medijima: ruska agresija na Ukrajinu, koja se nastavila i u drugoj godini, a od listopada zasjenio ju je rat Izraela i Hamasa.

Ipak, jedan je rat ove godine, čini se, završen - Azerbajdžan je proglasio nadzor nad regijom Gorskog Karabaha. U odlučnoj ofenzivi u rujnu, azerbajdžanska je vojska vratila odmetnutu pokrajinu i proglasila pobjedu te počela reintegraju Karabaha. U samo tjedan dana više od stotinu tisuća Armenaca, što je oko 85 posto stanovnika te regije, pobjeglo je u Armeniju, unatoč jamstvima da će im se osigurati zaštita. 

Kraju rata nadala se i Ukrajina, koja je u 2023. ušla s nadom da će protuofenziva donijeti brze rezultate i slomiti rusku vojsku na istoku zemlje, a možda i na Krimu. Dugoočekivana protuofenziva počela je u lipnju te je nanijela velike gubitke ruskoj vojsci, ali stanje na bojištu jedva da se promijenilo. Nakon gotovo dvije godine rata dvije su vojske u pat-položaju, a čini se i da je Rusija tijekom proteklih mjeseci, a osobito ovih dana, osvojila više teritorija nego što ga je Ukrajina vratila. Godina završava silovitim napadom ruske vojske na ukrajinske gradove Kijev, Lavov, Odesu i Harkiv. Osjeća se i zamor zapada prema ratu u Ukrajini. Upitna je i dodatna pomoć Ukrajini nakon što je američki Kongres blokirao slanje pomoći, a onda je ona odgođena i u Europskoj uniji zbog protivljenja mađarskog premijera Viktora Orbana. Funkcioniranje Ukrajine ovisi o pomoći zapada, ističe profesor iz Kijeva Maksim Kamenjecki u razgovoru za Vizu.

- Isporuka te pomoći velik nam je problem i pitanje je kako će to izgledati sljedeće godine. Dodajmo tome i blokadu naše granice na zapadu, a blokiraju je poljski i slovački prijevoznici. To stvara velike probleme stanovnicima Ukrajine. Ukrajinsko je gospodarstvo pogođeno napadima i gubitkom dijela teritorija i blokadom, infrastruktura ne funkcionira normalno, bez zapadne pomoći bilo bi nam jako teško opstati. Nijedna se država od Drugog svjetskog rata nije suočavala s ovakvim problemima s kakvim se Ukrajina suočava danas. I zbog dužine bojišnice kojoj trebaju i vojni i ljudski resursi i zbog gospodarskog stanja koje koliko-toliko funkcionira na dijelu teritorija samo zahvaljujući financijskoj pomoći zapada.

Ukrajina je, uz to, ove jeseni ostala u sjeni novog rata na Bliskom istoku. Do listopada je u toj kriznoj regiji bilo puno razloga za optimizam. Abrahamski sporazumi ojačali su veze Izraela i arapskih zemalja. Očekivalo se i da Saudijska Arabija uspostavi diplomatske odnose s Izraelom. Prekid vatre u teškom ratu u Jemenu uglavnom se održavao. Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan tada je čak objavio da je regija Bliskog istoka danas najtiša u posljednja dva desetljeća.

Ali, sve se to promijenilo 7. listopada, kad je Hamas iznenada brutalno napao Izrael. 1200 ubijenih Izraelaca, 240 otetih, a svijet su preplavile zastrašujuće slike mučenja i sakaćenja izraelskih građana. Izrael je uzvratio silovitom ofenzivom na pojas Gaze. U manje od dva mjeseca ubijeno je više od 21 tisuće ljudi, među kojima mnogo djece, velik dio palestinske enklave razoren je, nisu pošteđene ni bolnice, džamije, škole ili izbjeglička naselja. Izraelski premijer Benjamin Netanjahu najavljuje rat do potpunog uništenja Hamasa, bez obzira na civilne žrtve i humanitarnu katastrofu. Međunarodna zajednica pokazala je nemoć pozivajući na prekid vatre. Unatoč širenju nereda na Zapadnu obalu, pa i uz granicu s Libanonom, nisu se ostvarili strahovi od širenja sukoba, no, vojni analitičar s Fakulteta političkih znanosti Robert Barić ističe kako neće biti regionalnog sukoba jer to Iran ne želi.

- U Teheranu su uplašeni Abrahamskim sporazumima i normalizacijom odnosa. I iz Hezbolaha je došla poruka da Hamas može očekivati neku pomoć, ali ne i ulazak Hezbolaha u sukob, jer Hamas nije obavijestio Hezbolah što priprema. A Hamas neće biti uništen ovim ratom. No, to je važno izraelskom premijeru Netanjahuu, jer smatra da bi to moglo osigurati njegov politički opstanak. Njegova je strategija potpuno jasna: uništiti kompletnu ekonomsku, političku i vojnu infrastrukturu Gaze, kako Hamas nakon završetka rata ne bi imao nikakav oslonac. No, to je strategija dvosjeklog mača jer je Izrael izgubio onaj moralni prestiž, autoritet koji je imao nakon brutalnog napada Hamasa.

Sjedinjene Države ostale su uz Izrael, blokirajući sve rezolucije u Vijeću sigurnosti koje su pozivale na humanitarni prekid vatre, a tijekom odlučivanja u Općoj skupštini UN-a u glasovanju im se pridružila i Hrvatska, samo je 14 zemalja bilo protiv. Sljedeću je rezoluciju Hrvatska poduprla, navodeći da taj drugi put tekst rezolucije nije bio politički, nego humanitarni. Odnos prema ratu Izraela i Hamasa, kao i prema ruskoj agresiji na Ukrajinu, pokazao je različita stajališta političara u Hrvatskoj, što je bio jedan od povoda oštre retorike između Banskih dvora i Pantovčaka. No, pokazao je i razlike unutar Europske unije koja je i u godini na izmaku nastojala sačuvati svoje jedinstvo. Unatoč svemu, financijska, humanitarna i vojna pomoć Ukrajini nije posustala, a prihvaćeno je i 12 paketa sankcija Rusiji.

Sljedeća će godina biti godina izbora u svijetu. 70-ak država, u kojima živi gotovo polovica svjetskog stanovništva, otvorit će birališta, a s najvećom se neizvjesnošću očekuju američki izbori u studenome. Popularnost Donalda Trumpa raste, unatoč istragama i sudskim procesima koji se vode protiv njega.

Freedom House ističe da je u 2023. nastavljen pad globalne demokracije - vojni prevrati u Africi, vojska je sastavila vladu i u Tajlandu, demokracija slabi u Indiji i Pakistanu, a u Europi zabrinjava jačanje stranaka krajnje desnice.

Godinu na izmaku pamtit ćemo i po tome što je Indija postala zemlja s najvećim brojem stanovnika. Cijelo proteklo stoljeće, ako ne i dulje, Kina je bila najmnogoljudnija zemlja na svijetu. No ove je godine procijenjeno da Indija ima milijardu i 430 milijuna stanovnika te se vjeruje da će ostati najmnogoljudnija tijekom sljedećih desetljeća, osobito sad kad Kina bilježi pad broja stanovnika, ali i više starije populacije. 

Godina 2023. bila je i godina prirodnih katastrofa. Najsnažniji potres, magnitude 7,8, pogodio je Tursku i Siriju u veljači. Poginulo je više od 50 tisuća ljudi. Sedam mjeseci poslije, u snažnom potresu u Maroku poginule su tri tisuće ljudi.

Još jedna od važnijih tema, koja će obilježiti i godine pred nama, jesu klimatske promjene. One više nisu prijetnja našoj budućnosti, postale su sadašnjost. Procjenjuje se da je 2023. najtoplija godina u povijesti. Globalne temperature nisu bile tako visoke u proteklih 125 tisuća godina. Rezultat su ekstremni vremenski uvjeti, sve češće poplave, uragani i oluje, golemi šumski požari i rekordne suše. Optimisti vjeruju da još ima nade - klimatska konferencija COP 28 u Dubaiju nije počela optimistično, ali završila je kompromisnim završnim dogovorom koji predviđa obvezu prelaska sa svih fosilnih goriva. Ulaganja u čistu energiju znatno su porasla, a cijene energije vjetra i solarne energije padaju.