Nakon incidenta u Splitu

Tema dana je incident koji se dogodio jučer u Splitu, kada je skupina mlađih osoba – prema neslužbenim informacijama, povezana s navijačkom skupinom Torcida – prekinula program Dana srpske kulture u prostorijama Gradskog kotara Blatine. Program je organiziralo Srpsko kulturno društvo „Prosvjeta“, a u njemu je trebao nastupiti Kulturno umjetničko društvo iz Novog Sada.

Iako nije bilo fizičkog nasilja, sudionici su se osjećali ugroženo i napustili su prostorije gdje se trebao održati program, a mladići su, kako prenose lokalni mediji, uzvikivali poruke mržnje kao i one vezane uz ustaški pozdrav „Za dom spremni“. Policija je intervenirala, a premijer Andrej Plenković i predsjednik Zoran Milanović osudili su incident. Je li ovdje riječ o izoliranom izgredu ili o simptomu dubljeg društvenog problema? Zašto dio mladih u Hrvatskoj i dalje pokazuje neprijateljstvo prema nacionalnim manjinama te kakvu ulogu u svemu imaju političke elite, škole, mediji, navijačke skupine, i što bi trebalo napraviti da takvih incidenata bude manje? O svemu tome razgovarali smo u Dnevnom ritmu s mirovnim aktivistom iz Ustanove politike nenasilja Goranom Božičevićem, a s nama je bio i sociolog s Fakulteta Hrvatskih studija Ivan Perkov.

Ja bih krenuo s pitanjem što mi nudimo mladima, kaže Goran Božičević. 

- Koliko imamo domova za mlade, omladinskih domova gdje bi oni mogli odrasti, učiti se i usavršavati? Često putujem i mnogi mi kažu zašto da im damo prostor - uništit će ga. To je meni ključno pitanje! Zašto bi uništavali svoj prostor? Zato što ima nekog akumuliranog nasilja kojeg kupe u društvu. Idemo na drugi korak o mladima kojima ne nudimo previše kao društvo i nisu nam važni da imaju resurse i prostore. 

Drugi problem je kaže Božičević taj što ne razgovaramo otvoreno o osnovnim pitanjima.

- Mi smo kao društvo zatvoreni, koliko god ima elemenata koji govore da nismo. Ne razgovaramo jedni s drugima o temeljnim vrijednostima društva, o budućnosti, tu je i kultura dijaloga i što će biti s Hrvatskom za deset ili petnaest godina, a ne razgovaramo ni o prošlosti koja nam je zadana i mijenja se politički kako nekim interesnim grupama odgovara. Imamo problem općenito preko migranata da nas se ostavi na miru i da budemo u jednoj slici koja se može nazvati tradicionalna ili konzervativna, a problem je ako se tu onda pojavljuje i neko nasilje. 

Treći je problem kako navodi mirovni aktivist Goran Božičević, svijet u kojem živimo i iu kojem stvari idu na gore. 

- U Europi se govori o militarizaciji, plašimo se ratova u Europi, utjecaj MAGA pokreta u Americi...

Sociolog Ivan Perkov dodaje kako se u sociologiji traži razlig i uzroci nekog događaja. Pokušava se ustanoviti kome neki incident odgovara?

- To je jedan put vrlo sličan novinarskom putu praćenja novca ovdje je praćenje nekakve koristi. I sad kada dođemo do tog pitanja mislim da možemo relativno jednostavno ustanoviti političke i društvene aktere kojima ovakva eskalacija lošeg ponašanja odgovara. Odgovara političkoj eliti i s lijeva i s desna, i na vlasti u u oporbi, a odgovara i službenim predstavnicima nacionalnih manjina. Svi su oni istureni u prvi plan i imaju vrlo kategorične sudove i zapravo svi na neki način od ovoga profitiraju. Političari s desna će dodatno pokušati malo zapaliti retoriku i dobiti jedan dio biračkog tijela tako što će pomalo huškati na dodatno radikaliziranje. Političari s lijevoga dijela spektra će se onako prigodno zgražati i snebivati, ali zapravo će biti zadovoljni time što će dobiti prostor za artikulaciju svojih zgražanja. A predstavnici nacionalnih manjina, onih službenih, će dobiti poziciju koju će moći koristiti da bi poboljšali svoje resurse u smislu financija.