Konferencija o zdravstvu u Opatiji

U Opatiji je održana konferencija Udruga poslodavaca u zdravstvu o upravljanju i poslovanju zdravstvenih ustanova, koja je okupila oko 500 sudionika. Raspravljalo se o poslovanju bolnica i domova zdravlja, odnosu javnog i privatnog sektora, manjku zdravstvenih radnika, te ulozi inovacija u rješavanju problema sustava. 

Jedan od osnovnih kriterija za reguliranje dvojnog rada liječnika jest isti pristup u svim dijelovima Hrvatske, istaknula je između ostalog ministrica zdravstva Irena Hrstić.

- Radilo se o Puli, Dubrovniku, Vukovaru ili Zagrebu isto se gleda vrijeme čekanja u istoj zdravstvenoj ustanovi gdje radi djelatnik koji želi raditi u privatnom zdravstvenom sustavu. U ovome trenutku smo rekli da je prosjek čekanja na dijagnostičke pretrage u Republici Hrvatskoj 144 dana. U kriterijima za davanje suglasnosti, ako je čekanje dulje od 150 dan,a onda se za tu uslugu ne može dati suglasnost za rad u privatnom zdravstvenom sustavu. Ako se u javnom zdravstvenom sustavu spusti lista broja dana čekanja za određenu zdravstvenu uslugu onda se može izdavati suglasnost rada u privatnom sektoru. 

Ideja je da se kriteriji i izvršenje mjere svaka tri mjeseca, objasnila je ministrica zdravstva.

-  To nije jedini kriterij, ali mislim da je najvažniji. Nije loše naglasiti da 10 do 15% liječnika ima suglasnost za rad u privatnom zdravstvenom sustavu. Sada je pitanje jesu li ti liječnici koji imaju suglasnost oni koji najviše rade ili oni koji rade najmanje i mislim da će primjena tih kriterija upravo to pokazati.

Kada će se krenuti s primjenom?

- Sada smo polovica studenog, što se mene tiče možemo početi 1. prosinca, odnosom da se revidira kakvo je stanje s aktualnim suglasnostima.

Što se očekuje hoće li biti manje ili više onih koji će raditi kod privatnika? Irena Hrstić kaže da je ključno pitanje ono na koje nemamo odgovor.

- Imamo li mi s time problem ili nemamo?! Kao ministrica reći ću vam da je naš najveći problem u odnosu javnog i privatnog - netransparentnost. Ujednačavanje kriterija i izdavanje dozvola za rad u privatnom zdravstvenom sustavu uvest će transparentnost među zdravstvenim djelatnicima, a puno veći učinak na transparentnost između javnog i privatnog će biti priključivanje privatnog zdravstvenog sustava u sustav Centralnog zdravstvenog informacijskog sustava Republike Hrvatske - CEZIH-a. Mislim da će te dvije mjere donijeti visoku dozu transparentnosti."

Na konferenciji se čulo i pitanje kako liječnici mogu i stignu raditi privatno ako imamo tri milijuna prekovremenih sati.

- To je odgovor za milijun dolara, skoro koliko je i broj prekovremenih sati. Ja vam ne znam odgovor na to pitanje jer ne radim privatno i nisam radila privatno. To bi mogao odgovoriti onaj tko zna je li oni koji ostvaruju prekovremene sate, rade i privatno. Ja to gledam kao dva odvojena problema. Ako imamo toliki broj prekovremenih sati naš je jedan od ciljeva financijskog kartona i praćenja poslovanja je smanjenje udjela prekovremenih sati u ukupno ostvarenim satima i mogu vam reći da nam jako dobro ide. Moj stav kao ministrice je da prekovremeni sat ako je odrađen treba biti plaćen, ali on mora biti i potreba. Ako imate osobe koje kontinuirano prekovremeno rade zbog potrebe posla onda znači da imate manjak zdravstvenih djelatnika u tom segmentu. Za ovu količinu prekovremenih sati treba na kraju treba vidjeti je li stvarna, kaže ministrica zdravstva Irena Hrstić.