Miodrag Šajatović: Iako rast plaća potiče inflaciju, u predizbornoj godini političari ih neće "zamrzavati"

Inflacijski pritisci popuštaju, no borba s inflacijom još nije gotova. Kako se ta nesigurnost održava na financijski sektor te kako pomoći kompanijama u vrijeme rasta kamatnih stopa koji se polako prelijeva u Hrvatsku? Neka su od pitanja o kojima se raspravljalo na dvodnevnom Regionalnome financijskom forumu u Opatiji.

Borba s inflacijom još nije gotova, još je na previsokoj razini i pitanje je u kojoj će se mjeri pad cijena energenata i sirovina "preliti na nju", osobito dok se ubrzava rast plaća, rečeno je na Regionalnom financijskom forumu u Opatiji, na kojem su se okupili ekonomisti i bankari iz Hrvatske i regije. Ipak svi se pridružuju optimističnijim Vladinim prognozama i ističu da se gospodarstvo zasad dobro nosi sa svim nedaćama.

Urednik poslovnog tjednika Lider i jedan od sudionika konferencije Miodragom Šajatovićem predstavlja glavne poruke konferencije.

- Dobra je vijest da recesije vjerojatno neće biti. Malo je lošija vijest da inflaciji nije kraj. Uzroci inflacije više nisu sirovine, nego ono što nekima neće biti previše drago, sada je glavni pokretač inflacije rast plaća pogotovo u državnom sektoru gdje je rasta čak i viši nego što je inflacija rasla u zadnje vrijeme.

Guverner HNB-a Boris Vujčić poručio je da inflacijski pritisci popuštaju, no borba s inflacijom još nije gotova. Kada to možemo očekivati?

- Nitko se to ne usudi prognozirati. Inflaciju bi trebalo smanjiti na nekakvih 2 posto i to je cilj. Međutim, inflacija je malo nezgodna pojava pogotovo u vrijeme kada sljedeće godine dolaze izbori. To je vrijeme kada političari baš nisu spremni "zamrzavati" plaće. Čini mi se da ćemo se barem dvije ili tri iduće godine nositi s inflacijom koja možda neće biti dvoznamenkasta, ali neće biti niti 2 ili 3 posto koliko smo očekivali.

Koliko veće kamatne stope pridonose vraćanju inflacije na nižu razinu?

- U Hrvatskoj ne previše jer su banke kad se likvidnosti tiče i sredstvima koje imaju "pune kao brod", a sada pogotovo nakon ulaska u Eurospku uniju. Neplasiranih sredstava banke u Hrvatskoj imaju strašno puno. Potražnja nije toliko velika za tim kreditima pa onda ni kamate ne mogu ići gore, kaže Šajatović.

Sada smo svi zabrinuti zbog inflacije, ali postoji jedno suštinsko pitanje, ističe Šajatović.

- Što će Hrvatska raditi kada će stope rasta u budućnosti biti iznad 3 posto. Mi smo zarobljeni u stopama rasta do 3 posto bez obzira što se događa u ostatku Europe i u ostatku svijeta. Nadamo se da će se inflacija smiriti, ali mi nakon toga nemamo strategiju što ćemo napraviti nakon toga.

Koliko je uvođenje eura pomoglo da se dođe do rasta likvidnosti i ublažavanja kamatnog udara?

- Teško je to jasno definirati, ali sasvim sigurno jest. Jača se spremnost investitora na ulaganje u Hrvatsku pa možda tu bude i nekakvih koristi.

Koliko na rast plaća utječe nedostatak radne snage. Pred početak turističke sezone nedostaje 60 tisuća radnika, a ove se godine očekuje i blizu 200 tisuća stranih radnika u Hrvatskoj.

- Sasvim sigurno da nedostatak radne snage utječe na rast plaća pogotovo kod privatnih poduzetnika. S jedne strane je to lpša vijest, a s druge pokazatelj da ima neke gospodarske aktivnosti i da nam trebaju ljudi.

To je jedna "klackalica". Uvoz radne snage donosi poslodavcima korist jer mogu raditi, a s druge strane rast plaća poništi pozitivna rješenja.

U optimističnom tonu ono što je možda najvažnije za naše građane da je recesija koja je bila izražena u prošloj godini, ove godine gotovo iščezla.

- U izazovnim sitacijama mi je znamo stabilizirati, ali onda ne znamo što ćemo raditi nakon toga, poručio je urednik poslovnog tjednika Lider Miodrag Šajatović.