Uoči konklave o stanju Crkve u svijetu i novom pontifikatu

U srijedu, 7. svibnja 133 kardinala birat će 267. nasljednika svetoga Petra. Što se očekuje od novog poglavara Katoličke Crkve u svijetu pogođenom ratovima, siromaštvom, migracijama, socijalnim i ekološkim krizama, kako Crkva gleda na svoje poslanje u Aziji i Africi, kontinentima na kojima raste broj katolika, s kojim izazovima se susreće u Americi, a s kojim u Europi i može li se iz informacija koje ovih dana stižu iz Vatikana s Općih kongregacija kardinala iščitati smjer novog pontifikata?

O tome smo u Susretu u dijalogu razgovarali sa crkvenim pravnikom i ravnateljem Hrvatskoga caritasa fra Tomislavom Glavnikom, teologinjom i komunikologinjom s Hrvatskog katoličkog sveučilišta Suzanaom Peran i teologom i publicistom dominikancem Franom Prcelom koji se u emisiju javio iz Mainza u Njemačkoj.

Teolog dominikanac Frano Prcela smatra da su na općim kongregacijama prisutne opće teme Crkve i da o njima raspravljaju svi kardinali, dakle i oni koji nisu izbornici, te se jako teško iz toga može iščitati smjer novoga pontifikata. Kad je riječ o Općoj kongregaciji dodaje kako se radi o širokom krugu ljudi od kojih mnogi nisu izbornici te koji se međusobno ne poznaju.

Crkva u raznim dijelovima svijeta susreće se s brojnim pitanjima. Posljednjih godina Katolička Crkva u Njemačkoj otvarala je mnoga teška pitanja te je došlo do popriličnih tenzija između ove partikularne Crkve u Njemačkoj i središnjice u Rimu. Prcela je podsjetio da je kasnije i Sveopća Crkva započela sinodu. Istaknuo je da su ljudi pomalo i dezorijentirani po pitanju naučavanja Crkve, a ukoliko novi papa ne bi nastavio sinodalni put, vjeruje da bi to imalo poprilične i djelomično nesagledive posljedice za život i budućnost Crkve u Njemačkoj.

Prema mišljenju teologinje i komunikologinje Suzane Peran novi papa trebao bi biti onaj koji osluškuje Božju riječ, ono što se događa u Crkvi ali i bilo naroda , koji će voditi Crkvu prema svijetu, a ne zatvoriti je u dvoranu posljednje večere, Crkvu koja izlazi, a to je, prema mišljenju Peran, nastavak onoga što je činio u svom pontifikatu i papa Franjo. Naglašava kako su papa Franjo, ali već i papa Ivana Pavao II svojim pastoralnim putovanjima, uspjeli pomaknuti fokus iz eurocentričnosti prema drugim dijelovima svijeta. Crkva je sveopća i upućena je svima, stoga izazove s kojima se susreće različito doživljava. 

Različiti su izazovi Crkve u svijetu. Dok je broj vjernika u Africi i Aziji povećava Zapad bilježi stagnaciju ili u nekim zemljama pad broja katolika. Prema riječima crkvenog pravnika i ravnatelja Hrvatskoga caritasa Tomislava Glavnika koji na globalnoj razini surađuje s lokalnim crkvama diljem svijeta, u mnogim zemljama ljudi su suočeni s egzistencijalnim problemima, u mnogima su katolici u manjini i njihova Crkva je potrebna pomoći drugih zajednica. Upravo u takvim situacijama pokazuje se utjecaj Božjeg Duha i jedan polet koji svjedoče, nasuprot situaciji na Zapadu gdje su institucije okoštale i nedostaje duhovni moment, primjećuje se pad zvanja, rastakanje obitelji, djece se sve manje rađa, a sve to pred nas stavlja pitanje koji su naši životni odgovori na Evanđelje. Glavnik smatra kako od pape ne možemo očekivati da će riješiti sve probleme te ističe da je njegova uloga prvenstveno u tome da nas ujedinjuje i usmjerava. Dodaje kako Crkva neće ispuniti svoje poslanje samo brigom za siromahe, već ona mora voditi brigu i o liturgiji, naučavanju i cjelokupnom životu.

Emisija Susret u dijalogu dostupna je u našoj SLUŠAONICI i na Facebook stranici 1. Programa Hrvatskoga radija: HRT – HR1.