Vatikanisti o izboru nasljednika pape Franje

Za izbor novog Pape vlada veliki interes u cijelom svijetu. Tiskovni Ured svete Stolice zaprimio je još od smrti pape Franje više od 4000 tisuća zahtjeva za akreditaciju. Mnogi su došli u Rim kako bi izravno svjedočili, drugi pak prate online, u okvirima tehničkih mogućnosti.

Među akreditiranom novinarima, posebnu skupinu čine redovno akreditirani novinari pri Tiskovnom uredu Svete Stolice, poznatiji kao vatikanisti, novinari iz cijelog svijeta specijalizirani za praćenje vijesti iz Vatikana. Među njima je i Anđela Jeličić Krajcar koja je razgovarala s kolegama o konklavi.

Phillip Pullella, dugogodišnji dopisnik agencije Reuters o izboru novog pape kaže da je uvijek nepredvidiv, no, ovaj put bi se kandidat mogao pronaći u srednjoj struji.

Miyahira Hiroshi, dopisnik tokijskog lista The hosiei Shimbuna, Vatikan prati od 1974. godine, i otkriva nam da Japanci sa zanimanjem prate Konklave, iako su tamo kršćani neznatna manjina. Japance zanima Papa, ne toliko kao poglavar Katoličke Crkve, nego kao značajna međunarodna figura. Ivan Pavao II. i papa Franjo došli su u Japan i apelirali su iz Hiroshime i Nagasakija protiv nuklearnog oružja, podsjeća Hiroshi, te su zato među Japancima vrlo priznati. I u kontekstu ove konklave, japanski narod očekuje Papu koji će nastaviti promicati razoružanje u svijetu. U tom smislu, ističe Hiroshi, rimskog Papu poštuju i druge azijske religije, budisti, šintoisti - sve nekršćanske religije. Govoreći o mogućnosti izbora Pape koji bi bio porijeklom iz Azije, novinar Hiroshi Miyahira ocjenjuje da je to malo izgledno, jer azijski Papa ne bi imao podršku svoje lokalne zajednice koje su još uvijek manjiske.

Vatikan desetljećima prati i don Filippo di Giacomo, talijanski novinar i komentator RAI-a, koji podsjeća da Franjina neizmjerna karizma još uvijek nije do kraja otkrivena. A obzirom na teme propovijedi na misi za izbor Pape; pomirene različitosti, zalaganje Crkve za zaštitu prava, jedinstvo ukorijenjeno u evanđelju, misli da bismo trebali biti spremni na izbor nekog tko će interpretirajući II. vatikanski koncil otvoriti oči divljenja za sve dobro učinjeno u Crkvi. No, di Giacomo ističe da su sva predviđanja zapravo čista spekulacija.

Andrea Vreede iz Nizozemske nacionalne televizije, također ukazuje na nepredvidljivost ove konklave. Ipak, naglašava Vreede, čini se da je Papa porijeklom iz Afrike možda isključen, možda je prerano za takav izbor, upozorava. Drugačije je s Azijom, Filipini su katolička regija više od 500 godina i tu postoji mogućnost izbora, razmišlja Vreede. Događaji i informacije koje pristižu posljednjih dana s kardinalskih kongregaacije ukazuju da je nemoguće ne ići putem koji je ucrtao Papa Franjo. A to bi bio, ističe Vreede, pastoralni i sinodalni Papa, ali i dobar upravitelj.

Francesco Antonio Grana, vatikanist lista „Il fatto quotidiano“, rekao nam je da ova konklava nosi teret nasljeđa pape Franje „koje živo kuca u srcima ljudi. Ovaj je Papa u 12 godina pontifikata konkretizirao krik Susreta mladih u Lisabonu 2023: Tutti, tutti, tutti (Svi, svi, svi).

- Nema povratak natrag, a papa koji će ga naslijediti mora voditi računa o svim iskoracima pape Franje i njegova značajnog nasljeđa.

Hendro Munsterman, Vatikanist nizozemskog lista Nederlands Dagbladt, podsjeća da su konklave u prošlosti često završavale izborom outsidera, kandidata iznenađenja.

- Ovo ne bi bilo prvi put da konklave završavaju s kandidatom iznenađenja. Dogodilo se 1958., kad nitko nije očekivao. Ivan XXIII. je bio vrlo stari kardinal, i izabrali su ga za papu na par godina, kako bi napravili pauzu, no on je pokrenuo II. Vatikanski sabor i veliku obnovu u Katoličkoj Crkvi. Ivan Pavao II. je također bio kandidat iznenađenja, u vrijeme kad nitko nije očekivao ne-talijanskog papu. I Franjo je također kandidat iznenađenja: stoga ni ovaj put ne bih bio iznenađen još jednim iznenađenjem.

Munsterman smatra da neki kardinali tražeći kandidata za Papu vjerojatno gledaju prema Aziji, gdje je Crkva manjinska, no kreativna. Kreativnost azijskih biskupa bila bi od koristi Europskoj Crkvi, ističe Munsterman.

- Azija je prostor na kojem se više traži sklad, uravnoteženost, što se jako dobro nadopunjuje sa sinodalnošću koja vrednuje raznolikost i harmoniju u stvaranju jedinstva.

Cijeli proces sinodalnosti mogao bi okrenuti naš pogled prema istoku, zaključuje Munsterman.

-A glede mojih osobnih favorita – razlikujem onog koji je moj favorit, i onog za kojeg mislim da bi mogao dobiti većinu – no to nije ista osoba.

Iacopo Scaramuzzi, vatikanist talijanskog lista La Repubblica vidi široku želju da se nastavi Franjinim putem ali s malo više reda. U tom smislu, nastavlja Scaramuzzi, kao mogući kandidati mogli bi se nametnuti Jean Marc Aveline, francuski kardinal s velikim pastoralnim iskustvom, nadbiskup Marseillea, ali i amerikanac Francis Robert Prevost s velikim iskustvom u pastoralu i Rimskoj kuriji. Scaramuzzi potvrđuje da bivši državni tajnik Parolin kreće iz jake početne pozicije kao državni tajnik Pape Franje. Iako ga neki smatraju favoritom, oko njega postoje znatne tenzije – Parolin je arhitekt dogovora s Kinom, što se ne sviđa Amerikancima, te je istodobno prilično oprezan po nekim pitanjima Franjine reforme, stoga ni sa strane Bergoglievih nostalgičara nema nužnu podršku, upozorava Scaramuzzi. Ova konklava u sebi nosi puno kontradikcija, tumači Scaramuzzi.

- S jedne strane Crkva gleda prema globalnom jugu, s druge strane nakon 12 godina vrlo živahnog pontifikata ima ih koji žele malo smiraja i čovjeka koji će znati vladati. Postoje nostalgičari za Bergogliom, a ima onih koji misle da se Bergoglio i prenaglio. Teško je zamisliti tko će sada izroniti.

Na kraju, za mišljenje smo pitali i doajena hrvatskih katoličkih novinara Alda Sinkovića, koji je kratko prokomentirao trenutne medijske favorite, ističući da najaktualniji među njima, kardinal Parolin, nema značajno pastoralno iskustvo, te je stoga i malo vjerojatno da će odnijeti prevagu u konklavi.

Vatikanisti su rekli svoje, i pažljivo sondiraju svaki znak koji bi mogao uputiti na budućeg papu, u očekivanju dimnih signala iz Sikstinske kapele, koje će prije ili kasnije, razriješiti svaku dvojbu.