Crkva i mladi

Iz „salezijanskog dvorišta“ niknula je inicijativa koja je nakon šest godina djelovanja osmislila nekoliko projekata putem kojih mladim ljudima žele približiti Evanđelje.

Na zagrebačkom Jarunu kod salezijanaca u organizaciji Udruge Točka održan je 4. Nacionalni susret projekta „Evo me“. Već je opće poznato da se kod salezijanaca na Jarunu često događaju velike stvari, i sadržajno i brojčano. U emisiji Hrvatskoga radija Susret u dijalogu urednice Blaženke Jančić o odgojnim i evangelizacijskim programima za mlade govorile su dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski, teologinja i psihologinja, profesorica s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Paula Zujić, asistentica na Odjelu sociologije Hrvatskog katoličkog sveučilišta, suradnica projekta „Evo me“ i dr. sc. Leali Osmančević, komunikologinja s Odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Mladi se odazivaju na kvalitetne programe

Predavanja, radionice, sveta misa bili su dio programa 4. Nacionalnog susreta „Evo me“ održanog kod salezijanaca na zagrebačkom Jarunu u subotu 05. travnja tijekom kojeg su mladima stručnjaci iz različitih područja govorili o društvenim, duhovnim i psihološkim aspektima pružanja nade mladima. Odaziv je bio velik, a to znači da ako se mladima ponudi kvalitetan program da će se oni i odazvati. U potrazi za smislom govor o nadi itekako im je privlačan.

Dr. sc. Sanda Smoljo Dobrovoljski ističe kako je posebno iskustvo Susreta plenum na kojem mladi postavljaju egzistencijalna i konkretna pitanja i žele čuti istinu, te ohrabreni tu istinu koju su spoznali mogu i živjeti.

Crkva u Hrvatskoj puno radi u pastoralu s mladima i u posljednjih desetak godina uočava se značajan napredak, smatra Smoljo Dobrovoljski. Dodaje da se primjećuje izvjestan deficit u župama i dekanatima u kojima je prisutan trend iseljavanja stanovništva, dok s druge strane primjećuje se da se mladi u Crkvi u Hrvatskoj bude i da je taj trend brzorastući. Koliko su odgojitelji koji ih prate spremni razumijeti mlade danas? To su izazovi s kojima se susrećemo ali i prostor za rad, ističe Smoljo Dobrovoljski.

Nada nije želja nego stav

Jubilejska godina posvećena je nadi i Crkva tu nadu želi približiti mladima. Teologinja i psihologinja Smoljo Dobrovoljski tumači da nada nije želja, optimizam nego stav koji uključuje i voljnu komponentu, i kognitivnu i emocionalnu. Nada je proaktivna, to je proces tijekom kojeg si postavljamo cilj koji je realan i uz potporu zajednice i ljudi koji me razumiju idemo prema tom cilju, ističe Smoljo Dobrovoljski. U teološkom smislu nada je dar i ona se živi u odnosu s Bogom kroz molitvu i sakramente i daje nam sigurnost da je Bog s nama do svršetka svijeta, govori Smoljo Dobrovoljski.

Duhovni sadržaji na društvenim mrežama

Crkva se danas suočava s novim kanalima komunikacije, osobito prema mladima. Osim onog sakramentalnog, ili pak klasične župne kateheze i školskog vjeronauka, mladi danas najviše komuniciraju putem društvenih mreža. O tom digitalnom prostoru, osobito na društvenim mrežama, Crkva je sve prisutnija, ističe dr. sc. Leali Osmančević, spominjući pri tom salezijance i franjevce kao najaktivnije u tome.

Dodaje da mnoge vrijedne inicijative u tom digitalnom svijetu nisu bile uspješne niti su se uspjele povezati s mladima. Ističe da je to zbog toga što još uvijek nema strateškog planiranja u svim aktivnostima koje se komuniciraju putem društvenih mreža. Osmančević upozorava i na pojavu banalizacije duhovnih sadržaja, izvlačenje iz konteksta i slično, te ističe da razumije skepsu crkvenih pastira i drži da ona dolazi iz odgovornosti i da je dobro o svemu tome kritički promišljati. Predlaže da se pri svakom uključivanju u tu vrstu komunikacije na društvenim mrežama zatraži stručna podrška. Svatko od nas može postati u bilo kojem trenutku medij, osobito na društvenim mrežama, a kad je riječ o duhovnim sadržajima Osmančević ističe da je potrebna odgovornost.

Mladima treba vratiti snove!

Programima u organizaciji Udruge Točka mladima se pomaže da prepoznaju vlastitu vrijednost; da osvijeste da su pozvani biti akteri i protagonisti onih stvari do kojih im je stalo i koje smatraju važnima. No, prije toga potrebno ih je potaknuti da prepoznaju u sebi talente koje imaju, ističe sociologinja Paula Zujić i dodaje da je također važno zajedništvo kroz koje će činiti nešto i za drugoga. 

Mladi tragaju za smislom, povjerenjem i za potvrdom da su vrijedni, govori Zujić. Dodaje da je vrijeme u kojem živimo prepuno različitih podražaja; naglašava se ono vizualno i estetski privlačno, brzi uspjeh itd. Međutim, to nisu stvari koje mladima pune srce i osnažuju duh i dušu. Potrebno je ponovno otkrivati pitanja o smislu života, vrijednostima, životnim ciljevima i vratiti mladima velike snove, ističe Zujić.

Istraživanja pokazuju da je sve više onih mladih koji se osjećaju usamljeno. Usamljenost ima i društvene korijene, smatra sociologinja Zujić. Podsjeća da je ranije čovjek bio uronjen u širu mrežu društvenih odnosa kroz koju je dobivao odgovore na mnoga svoja pitanja. Razlozi usamljenosti su tehnološke promjene, individualizacija, a potom i urbanizacija; sve više ljudi živi u većim gradovima u kojima život ima neku svoju specifičnu logiku i tempo. Sve to utječe na odnose, ističe Zujić. Dodaje da Crkva čuje glas mladih ali i da se u okviru djelovanja Udruge Točka vode istraživanjima kojima prate interese i potrebe mladih, i onih koji su aktivni u Crkvi kao i onih koji su se možda udaljili, kako bi im ponudili odgovore na njihova traženja i pitanja.

S čime se sve mladi susreću i nailaze li u Crkvi uho koje ih sluša, poslušajte u emisiji Susret u dijalogu koja je dostupna u našoj SLUŠAONICI i na Facebook stranici 1. Programa Hrvatskoga radija: HRT – HR1.