Dar života

Poznato je, ali vrijedi ponoviti, da je naša zemlja u svjetskom i europskom vrhu po broju darivatelja i transplantacija na broj stanovnika. Lani je obavljeno 300 transplantacija, presađen je 141 bubreg, 48 srca, 12 pluća, čak 108 jetri i 5 gušterača. Transplantacija organa jedan je od najvećih medicinskih dosega 20 stoljeća.                                                                      

Pružiti nekome novu priliku za život, kao i bolju kvalitetu budućega života, nakon što je u pacijenata došlo do nepovratnog gubitka funkcije nekog od vitalnih organa, neprocjenjiv je humani čin. Naša zemlja je među vodećim zemljama u svijetu i Europi i prema broju darivatelja organa i transplantiranih bolesnika na milijun stanovnika.

Stopa darivatelja na godinu kreće se u našoj zemlji oko 30 darivatelja na milijun stanovnika, a transplantira se oko 300 bolesnika. No broj na listi čekanja kontinuirano raste, što upućuje na rastuće potrebe za liječenjem transplantacijom. Broj bolesnika na listi čekanja 2023. bio je oko 30 posto veći nego godinu ranije. U povodu Nacionalnoga dana darivanja i presađivanja organa u emisiji Izaberi zdravlje govorili smo o najhumanijem činu - darivanju organa kojima se drugima daje prilika za novi život,  ali i o vrhunskoj medicini – transplantacijama.

U KB Merkur presadili pet organa jednom pacijentu

A na sam ovogodišnji Nacionalni dan darivanja i presađivanja tkiva i organa – trijumf transplantacijske medicine. U Kliničkoj bolnici Merkur izvijestili su da su u posljednjih tjedan dana izveli transplantacije dvanaest organa u sedam primatelja. Vrhunac u abdominalnoj kirurgiji napravljena je prva multivisceralnu transplantacija pet organa kod jednog pacijenta koji je dobio želudac, tanko i debelo crijevo, jetru i gušteraču. Pedesetpetogodišnji pacijent koji je dobio pet organa, bolovao je od trombofilije, a jetra mu je već bila presađena te mu je transplantacija bila jedina šansa – objasnio je vođa transplantacijskoga tima pročelnik Zavoda za abdominalnu kirurgiju Stipislav Jadrijević.

- Taj pacijent je praktički spavao kod nas na internoj jer je jednom minimalno jednom tjedno krvario iz tih žila, tako već dvije, tri godine. Jedina indikacija je bila da mu se zamjene svi organi i ako uspije da danas sutra ima normalan život. Ovo je uspjeh cijelog tima. Kada transplantacija krene, nemate puno vremena. Svi smo, od vozača koji su prevozili organe iz Osijeka do kirurga, morali biti savršeno uigrani. Uspjeli smo sve obaviti u manje od šest sati, rekao je Jadrijević.

Pored ove najzahtijevnije u KB-u Merkur transplantirane su posljednjih tjedan dana tri jetre, tri bubrega, gušterača kaže nam voditelj Odjela za hepatobilijarnu kirurgiju KB Merkur Dinko Mikulić. 

- Pacijenti se dobro oporavljaju i o njima će još tjednima brinuti anesteziolozi, kirurzi, internisti, gastroenterolozi, nefrolozi, patolozi i radiolozi.

Transplantacija kod djece

Među najsloženijim transplantacijama su i one kod djece. Od prve transplantacije 1972. do danas transplantirano je više od 154 djece. Na kliničko bolničkom centru prije pet dana presađeno je srce četverogodišnjoj djevojčici koja se dobro oporavlja, doznajemo od kardijalnoga kirurga Dražena Beline. Na organ je čekala samo deset dana što je rijetkost. Uobičajeno se čeka od pola do godinu dana. Vrijeme i brzina kao i podudarnost organa su jednako važni jer, dodaje pročelnik Zavoda za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu s transplantacijom prof.dr.sc. Jurica Vuković, želimo da naši pacijenti budu djedovi i bake.

Jedan od problema kod transplantacije djece je to što je kod manje djece vrlo teško naći darivatelja. Kada su djeca starija od deset godina moguće je implantirati srce mlade zdrave, najčešće ženske odrasle osobe, čime su mogućnosti veće. Rizici operacije, ali i praćenja u manje su djece veći, a lijekovi koje moraju uzimati nakon postupka mogu loše utjecati na njihov razvoj. Zato je ključan multidisciplinarni tim koji prati maloga pacijenta od početka do završetka oporavka.

Kod djece najčešće transplatacije bubrega

Kod djece su najčešće transplantacije bubrega. Martin Ćuk, dr. med., specijalist pedijatrijske nefrologije iz Klinike za dječje bolesti u Zagrebu kaže kako su najčešće indikacije za transplantaciju bubrega prirođene anomalije mokraćnog sustava. Na godinu desetak djece treba transplantaciju.-

- Za transplantaciju nije toliko važna dob (preporučuje se da djeca prime barem jednu dozu „živih“ cjepiva, tako da se čeka da navrše godinu dana), za transplantaciju je važnija masa djeteta kada može primiti odrasli bubreg, objašnjava Ćuk. Ono što na području transplantacije nedostaje Hrvatskoj je da se kod nas ne transplantiraju djeca lakša od 20 kilograma, za što je potrebna edukacija kirurga i timova.

Jedan od problema kod transplantirane djece je uzimanje imunosupresivne terapije u adolescentskoj dobi. Kad se nekome transplantiran organ to je doživotna terapija prvo u višim, a poslije u manjim dozama. Ona uspavljuje naš organ da ne prepoznaje strano tijelo i ne odbacuje ga. I tu moramo poraditi, ističe dr. Ćuk, na organiziranju tranzicijskih ambulanti gdje bismo imali pojačane kontrole pacijenata od 12 godine da taj prijelaz u odraslu dob bude bezbolniji. 

Vrijeme čekanja na organe smanjilo se otkako je Hrvatska članica Europske organizacije za dodjelu i razmjenu organa. Na primjer vrijeme čekanja na transplantaciju bubrega je bilo oko 5 godina, a sada je ispod dvije godine, odnosno nekad je to i u danima. Ovisno, naravno, o tome je li dostupan izuzetno kvalitetan i podoban organ ili se ipak čeka za pogodnijeg darivatelja rekla nam je nacionalna transplantacijska koordinatorica prim. dr. Marina Premužić iz Ministarstva zdravstva. 

- Svi posebno zahvaljuju darivateljima organa, jer na njima se temelji transplantacijski program i uspjeh transplantacijske  medicine, bez njih nema transplantacija, a time se mnogima oboljelima uskraćuje i nova životna šansa. Donori, poručuju, mogu biti svi.