Tropske noći, tropski dani i tropske ribe u sve toplijem Jadranu. Bilo je ovo ljeto koje ćemo nažalost pamtiti i po velikom broju požara. O ovogodišnjim temperaturnim rekordima, sušama i velikim požarima razgovarali su u Dnevnom ritmu glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler i glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
Povećao se broj vrućih dana, toplinski valovi bili su dugotrajni, dok su nevremena, s druge strane, razornija i opasnija. Primjerice, hidrometeorološka stanica u Dubrovniku izmjerila je danas sto litara oborina na jednom četvornom metru tijekom četiri sata. Najrazornija oluja ovo ljeto što se tiče štete bila je u Bošnjacima.
- Olujna nevremena dolaze s četiri pojave. One su: izražene količine oborine, jaki udari vjetra, pojave električnog pražnjenja, odnosno munje i gromovi, te pojava tuče. Takve oluje tijekom ljeta uzrokovale su dio požara na Jadranu, rekao je glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda Ivan Güttler.
Da smo imali iznadprosječno toplo ljeto i porast temperature zraka, dokazuju rekordi u mnogim dijelovima zemlje. Prema mjerenjima glavnih meteoroloških postaja srpanj i kolovoz spadaju u tri najtoplija mjeseca ikad.
- Tropska noć ili topla noć je onaj dan u kojem minimalna temperatura zraka tijekom noći ne pada ispod 20 Celzijevih stupnjeva. U Zagrebu smo imali mnogo takvih noći, procjenjuje se iznad 30. Vrlo topla noć ili vrlo tropska noć je kada minimalna temperatura zraka ne padne ispod 25 stupnjeva. Takvu smo ove godine imali prvi puta u Zagrebu, a imali smo ih i u Splitu, Rijeci i Osijeku, istaknuo je Güttler.
Sparina i velike vrućine tijekom srpnja povezuju se s povećanom stopom smrtnosti za 13 posto u odnosu na prošlu godinu, a dio se sigurno odnosi na povećane temperature. Slavonija se bori sa sušom. Mnoge županije posljednjih tjedana proglasile su elementarnu nepogodu zbog suše. Ovakva ljeta možemo očekivati idućih desetljeća, kaže Güttler.
Tijekom gašenja požara vatrogasci su sve intervencije uspješno odradili, bez ozljeda, kao i bez ozlijeđenih građana i turista. Ovo ljeto je bilo vruće, teško i dugotrajno. Ta vruća kupola doprinijela je dehidraciji biljaka i isušivanju tla, što je uzrokovalo veći broj požara, rekao je glavni vatrogasni zapovjednik Slavko Tucaković.
- U odnosu na prošlu godinu, ove godine imali smo 31 posto više požara na otvorenome. Požari na raslinju povećali su se za 42 posto u usporedbi s prošlom godinom. Što se tiče opožarene površine, ona je 432 posto veća nego prošle godine, naglasio je Tucaković.
Zračne snage ove godine imale su puno više posla. Prošle godine sudjelovale su u gašenju 27 požara, dok ove čak 87.
Suho grmljavinsko nevrijeme napravilo je veliki nered. Ono sa sobom ne donosi kišu, već udare gromova. Mnogo toga se poslije zapalilo. Upravo takva nevremena pale vatru u nepristupačnim dijelovima terena gdje je vatrogascima teško doći. Glavni vatrogasni zapovjednik zahvalio im je ovim putem, kao i građanima koji su im pomagali. Policija je vrlo uspješno pronašla, privela i sankcionirala piromane koji su podmetnuli požare, dodao je Tucaković.
Ove jeseni čeka nas nešto veća količina kiše.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.