60 godina poslije zatvaranja II. vatikanskog koncila – recepcija i plodovi

60 je godina prošlo od zatvaranja II. vatikanskog koncila - jednog od najvažnijih događaja u modernoj povijesti Katoličke Crkve. Okrugla obljetnica prilika je za prisjetiti se značaja tog koncila u vrijeme njegovog održavanja, ali i promotriti koliko je njegov duh još prisutan u Crkvi u svijetu i u Hrvatskoj. 

Drugi vatikanski koncil koji je trajao od 1962. do 1965. bio je okrenut prema "aggiornamentu" ili posadašnjenju, tj. otvaranju prema modernom društvu. Kao takav označio je novi odnos i način interakcije s modernim društvom gdje Crkva priznaje kako svijet nije neprijatelj od kojeg se treba braniti, već je u središte stavljena Crkva kao zajedništvo. 60 godina nakon Koncila koji je utro put novoj evangelizaciji postavlja se pitanje koji su njegovi plodovi i koliko je koncilska poruka aktualna danas. 

Teolog s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesor Tonči Matulić objašnjava kako Crkva nakon II. vatikanskog koncila mijenja identitet i više nije zatvorena te usmjerena primarno na sebe, već nastoji biti u službi onoga za što ju je Krist osnovao i za što ju je poslao u svijet. Također, Matulić naglašava kako je II. vatikanski koncil prvi crkveni sabor koji nije bio uvjetovan politikom. Kada se govori o recepciji Koncila danas, Matulić u nekoliko posljednjih pontifikata vidi jasne i svijetle plodove Koncila. Posebno se to očituje u sinodalnim nastojanjima pape Franje.

"Drugi vatikanski koncil nije 'novo kršćanstvo', nego produbljeno razumijevanje iste apostolske vjere te obnova načina njezinog prenošenja", naglasio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša na simpoziju koji se nedavno održao u povodu 60. obljetnice zatvaranja II. vatikanskog koncila na zagrebačkom KBF-u. Ipak, među klerom, teolozima pa i među vjernicima postoje znakovi koji ukazuju na podjelu između onih koji na Koncil i njegove plodove gledaju blagonaklono i onih koji ga ne vrednuju dovoljno ili ga čak smatraju opasnim po Crkvu. 

Teolog s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu profesor Tomislav Kovač naglašava kako je otpor dijela Crkve u Hrvatskoj prema sinodalnom putu kojeg je pokrenuo papa Franjo također pokazatelj jednog mentaliteta koji zapravo ne želi promjene. Kovač je istaknuo kako Koncil traži jedno inteligentno, promišljeno i produbljeno kršćanstvo koje zna sebe i razumijevati i koje je angažirano, a to zahtjeva odgoj, dijalog i obrazovanje. „II. vatikanski koncil nije do kraja zaživio u našoj Crkvi i društvu, ali nadajmo se da će u budućnosti zaživjeti“, zaključuje profesor Kovač.

Cijelu emisiju Susret u dijalogu na temu II. vatikanskog koncila urednika i voditelja Roberta Rogine, možete poslušati u našoj slušaonici.