Danas obilježavamo Svjetski dan klimatskih promjena, a stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda naglašavaju da je 2023. bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
04.11.2024.
20:20
Autor: Davor Rendulić
Klimatske promjene sve veći problem
Foto: Ilustracija / Shutterstock
Danas obilježavamo Svjetski dan klimatskih promjena, a stručnjaci iz Državnog hidrometeorološkog zavoda naglašavaju da je 2023. bila najtoplija godina otkad postoje mjerenja.
Skupina svjetskih znanstvenika objavila je izvješće u kojem je neke od najsmrtonosnijih vremenskih ekstrema u posljednjih 20 godina, u kojima je ukupno poginulo 570 tisuća ljudi, izravno povezala s klimatskim promjenama. Zbog čega je upravo Europa kontinent koji se najbrže zagrijava i kakvi se vremenski ekstremi u budućnosti očekuju u Hrvatskoj pitali smo voditeljicu Odjela za klimatsko modeliranje, praćenje klimatskih promjena i biometeorologiju DHMZ-a magistricu Lidiju Srnec.
Prošla godina je bila najtoplija, ali što to znači kad je riječ o klimatskim promjenama? Bila je toplija u odnosu na predindustrijsko razdoblje koje definiramo kao srednje razdoblje od 1850. do 1900. godine i to za 1,45 celzijeva stupnja. To je, kaže Srnec, vrlo blizu Pariškog sporazuma koji je ograničio globalni porast temperature od 1,5 celzijev stupanj.
- Europa kao kontinent koji se još brže zagrijava bila je toplija preko 2 celzijeva stupnja, no to je bila samo jedna godina kad je ta anomalija bila tako velika. Evidentan je porast globalne temperature zraka, a onda i regionalno i lokalno, znači svijet se zagrijava i klimatske promjene su neosporne.
To znači da možemo očekivati ekstremne klimatske promjene, jer u samim simulacijama, kada se modelira kako će se klima mijenjati u budućnosti, treba proizvesti simulacije o tzv. sadašnjoj ili povijesnoj klimi, i onda isto tako projekcije u budućoj klimi.
- Kada napravite razliku što se očekuje u budućnosti u odnosu na neko prethodno razdoblje onda možete vidjeti kako će se pojedini meteorološki elementi mijenjati, ne samo promjena temperature, nego i oborinskih ekstrema i drugih parametara. I upravo su klimatske projekcije pokazale da u budućoj klimi možemo očekivati izraženije ekstremne parametre i da će oni biti učestaliji i intenzivniji, kaže Lidija Srnec iz DHMZ-a.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.
prije
7 dana
prije
13 dana
prije
15 dana
Emisija
Dnevni ritam – informativno mozaična emisija 1. Programa Hrvatskoga radija u kojoj svaki radni dan od ponedjeljka do petka donosimo, analiziramo i obrađujemo najvažnije vijesti, događaje i pojave koje utječu na sve nas i naše živote. Svaki dan "Dnevni ritam" donosi "Temu dana", razgovore i analize s najrelevantnijim sugovornicima i akterima ključnih događaja, a za naše vjerne slušatelje tu je i "Glas javnosti"! Dnevni ritam – vaš ritam na Hrvatskom radiju od ponedjeljka do petka od 15:00 do 18:00 sati. U sklopu Dnevnog ritma slušateljima Hrvatskog radija donosimo sve najvažnije vijesti iz zemlje i svijeta koje su obilježile dan – od 15 sati slušajte "Dnevne novosti" , a od 17 sati "Aktualno u 17". Uhvatite i držite ritam uz Hrvatski radio!
Poslušajte u Slušaonici
Autorska prava - HRT © Hrvatska radiotelevizija.
Sva prava pridržana.
hrt.hr nije odgovoran za sadržaje eksternih izvora
HRVATSKI RADIO
MEĐUNARODNI KANAL
NACIONALNI PROGRAMI