Magnifica humanitas: Kako sačuvati čovjeka u doba umjetne inteligencije

Prva enciklika pape Lava XIV., Magnifica humanitas, posvećena očuvanju ljudske osobe u doba umjetne inteligencije, bila je tema emisije Susret u dijalogu Hrvatskoga radija. O dokumentu koji otvara pitanja tehnologije, etike, sigurnosti i socijalnog nauka Crkve govorili su pročelnica Katedre socijalnog nauka Crkve KBF-a u Zagrebu Silvija Migles, svećenik Zagrebačke nadbiskupije Tomislav Šagud i profesorica s Katedre za sigurnost i nacionalnu sigurnost Fakulteta za forenzičke znanosti Sveučilišta u Splitu Ana Jeličić.

U uvodnom javljanju iz Vatikana dopisnica Anđela Jeličić Krajcar istaknula je kako je predstavljanje enciklike pokazalo spremnost Crkve na dijalog s najnaprednijim tehnološkim krugovima današnjice.

"Crkva ulazi u dijalog s najavangardnijim sustavima razvoja tehnologije, i taj dijalog je potreban kako bi se doista izvuklo ono što je najbolje za razvoj cijelog čovječanstva. Mediji su naglasili taj spoj Silicijske doline i vatikanskog nauka, odnosno vatikanske hijerarhije. Neki su naglasili kao da je Silicijska dolina došla razgovarati s Rimom, međutim ne zna zapravo što bi rekla“, kazala je dopisnica, podsjetivši da je među sudionicima predstavljanja bio i suosnivač tvrtke Anthropic Christopher Olah.

Govoreći o značenju enciklike, vlč. Tomislav Šagud, koji je prije svećeništva studirao elektrotehniku i računarstvo, istaknuo je važnost enciklike u redovitom naučavanju Crkve.

„Ono što papa želi nije toliko komentirati umjetnu inteligenciju, nego vidjeti kako spriječiti negativne posljedice nove tehnologije. Čovjek je dosta istraženo biće i ono što papa vidi jest uloga Crkve kao faktora ujedinjenja čovječanstva“, rekao je.

Upozorio je i na potrebu međunarodne regulacije razvoja umjetne inteligencije: „Papa predlaže da se krene u međunarodne konvencije i zakone koji će to regulirati.“

Profesorica Silvija Migles naglasila je kontinuitet nove enciklike s bogatom tradicijom socijalnog nauka Crkve, od enciklike Rerum novarum do danas.

„Umjetna inteligencija nije samo još jedna od tema o kojima će Crkva nešto reći. Ona sa sobom donosi novo pitanje – pitanje smjera razvoja kojim idemo i koji mijenja način na koji čovjek razumije samoga sebe, slobodu, istinu i odgovornost“, istaknula je.

Dodala je kako Crkva ne nudi tehnička rješenja, nego moralna načela za razlučivanje: „Njezina je zadaća nuditi moralna i socijalna načela koja nam pomažu razlučiti služe li određeni procesi i odluke čovjeku ili ga ugrožavaju.“

Ana Jeličić govorila je o sigurnosnim i društvenim izazovima umjetne inteligencije te o radu Centra za etiku digitalne komunikacije i algoretiku pri Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Splitu.

„Razoružati umjetnu inteligenciju ne znači odustati od njezina razvoja, nego spriječiti zlouporabu tehnologije i koncentraciju moći“, naglasila je.

Govoreći o mladima i njihovu odnosu prema umjetnoj inteligenciji, ispričala je iskustvo sa srednjoškolcima koje ju je posebno potaknulo na razmišljanje: 

„Pitala sam učenike komuniciraju li više s chatbotovima ili sa svojim prijateljima. Smijali su mi se pet minuta jer je odgovor bio da više komuniciraju s chatbotovima.“

Prema njezinim riječima, najveća je opasnost što mladi umjetnoj inteligenciji počinju pripisivati osobine koje nema: 

„Ona može stvarati privid odnosa i osjećaj da čovjek ima nekoga uza sebe, ali nema. Umjetna inteligencija nema empatije i nije zamjena za prijatelja“, upozorila je.

Nova enciklika pape Lava XIV. tako otvara prostor za dijalog između Crkve, znanosti i tehnološkog sektora, uz trajni naglasak na zaštiti ljudskog dostojanstva i odgovorno oblikovanje digitalne budućnosti. Cijelu emisiju možete poslušati u Slušaonici.