Vjera i mentalno zdravlje

Hrvatska je među zemljama s najvećim porastom depresije u Europi, a od depresije sve češće pate mladi, koji često ne znaju kome se obratiti za pomoć ili ih je strah osude. U poboljšanju mentalnog zdravlja te u liječenju emocionalnih i duhovnih trauma veliku ulogu imaju vjera i duhovnost, a iako se o mentalnom zdravlju sve više govori, negdje su te teme i dalje tabuizirane. 

Depresivna stanja, strah i nemoć pred životnim izazovima nekad su normalne pojave, ali u tim stanjima nije potrebno ostajati, jer pomoć postoji, ističe psiholog isusovac Mijo Nikić: 

- Treba razgovarati o svojim problemima jer samim verbaliziranjem emocionalnih stanja se rasterećujemo. Poziv je da ne potiskujemo svoje probleme i neriješene konflikte nego da ih iznesemo u ozračju povjerenja.

Fra Mario Berišić i sam je prošao kroz borbu s depresijom, a poteškoće na području mentalnoga zdravlja prvi put je iskusio oko jedanaeste godine: 

- Sad vidim da je to bila depresija, tada nisam bio svjestan te činjenice. To se prolongiralo sve do moje 21., 22. godine, to znači čak i dok sam bio u samostanu bilo je tih perioda. Ne kažem da ih nema i danas, ali ono što je važno je da danas to gledam drugačije, imam više iskustva i shvatio sam da je to proces u kojem ti kao osoba rasteš. Depresija ti govori da si možda nešto potisnuo, nisi donio pred Boga ili pred brata čovjeka – psihologa ili duhovnika, da ti pomogne da sagledaš svoju traumu iz drugog kuta.

Prekretnica se dogodila kad je fra Mario imao 15 godina i kad je bio hospitaliziran. 

- Doživio sam strašan napadaj panike, imao sam više od 190 otkucaja u minuti i to je trajalo više od deset minuta. Imao sam tjeskobu, pritisak u prsima, mislio sam da me guši u plućima, a bila je riječ tjeskobi koja je izazivala strah i paniku. Imao sam podršku i prijatelja i obitelji, a svima je to bilo čudno jer sam ja bio dečko koji je na van uvijek pokazivao da je savršeno dobro, da nema problema, uvijek sam se znao nositi sa situacijama. Prijatelji i brat su bili u šoku kad su došli u posjetu u bolnicu, bili su van sebe, nisu mogli vjerovati da mi se tako nešto dogodilo.

Fra Mario svjedoči da je tada pio visoku dozu terapije, koja se s vremenom počela smanjivati. 

- Nije bit prekinuti terapiju, nego je bit: čovječe, kako si ti, u kojoj si fazi, kako se ti ponašaš i kada te terapije nema. Jer nije cilj ne piti lijekove, to su te stigme koje mi najčešće čujemo u crkvenim krugovima: Bog je liječnik, Bog će sve izliječiti. Da, ali Bog je dao i liječnike, dao je i zdrav razum. Ako ne poštujem ono što je Bog već dao onda ne mogu očekivati da Bog radi samo čudesa. Naš Bog je prije svega Bog odnosa, i samo tako u odnosima čovjek raste.

Kad se radi o depresiji, postoji endogena, koja je velikim dijelom uzrokovana genetski, i egzogena ili reaktivna koja nastane zbog vanjskih okolnosti: gubitka drage osobe, velikog neuspjeha u životu i slično, podsjetio je p. Mijo Nikić:

- U svakom slučaju treba djelovati multidisciplinarno, tražiti liječničku pomoć. Knjiga Sirahova nam kaže: u bolesti se moli Bogu jer on daje zdravlje, ali i liječnika daj mjesta, Bog preko njega djeluje. Bilo bi krivo odbaciti pomoć liječnika i lijekova i samo vjerovati u čudesa. Potrebno je i jedno i drugo. Nije dobro pobjeći u fanatizam i očekivati čuda tamo gdje se može pomoći i redovnim putem.

Mladi se psiholozima sve češće javljaju s pitanjima kako se nositi s vlastitim emocijama te kako ih uopće prepoznati, naglasila je psihologinja udruge „Pragma“ Mirjana Soljačić: 

- Oni osjećaju nelagodu, neki neugodan osjećaj, ali nisu uvijek sigurni što je to točno: je li to tuga, frustracija ili potisnuta ljutnja.

Izazovno je i prepoznavanje tuđih emocija. 

- To vidimo u narušenim odnosima i problemima tijekom odrastanja. Vidimo porast anksioznosti, depresivnih simptoma, nošenja s promjenama u obitelji, s traumama tijekom odrastanja, pogotovo u procesu djetinjstva. Sve se to proteže kao zajednički nazivnik i podloga u većini slučajeva, ali se manifestira na različite načine. Vidimo i porast tjelesnih simptoma, s kojima se ljudi javljaju, a ne postoji medicinski razlog u pozadini. To je manifestacija stresa kada ne postoje adekvatni mehanizmi nošenja sa stresom. Kroz terapijski proces pokušavamo ojačati mlade da to odrade i nauče nove mehanizme kako bi se sami mogli nositi s tim izazovima.

Poseban izazov za mentalno zdravlje danas, istaknula je Mirjana Soljačić predstavljaju digitalne platforme, društvene mreže i općenito mediji.

Nije jednostavno izaći iz kruga negativnih misli, pogotovo kada je riječ o depresiji. Fra Mario Berišić iznio je svoj primjer:

U procesu ozdravljenja vjera može biti od velike pomoći, ističe p. Mijo Nikić.

Cijelu emisiju Susret u dijalogu poslušajte u našoj Slušaonici ili pogledajte na našoj Facebook stranici.