Zlatna groznica trese svijet

Cijena zlata u petak je dosegnula novu rekordnu razinu od 4375 dolara, čime je ostvarena nova prekretnica u svijetu financija. U ožujku je cijena zlata premašila 3000 dolara po unci, a sada je ta cifra iznad 4000 dolara i uistinu se može reći da zlatna groznica trese svijet. Neke prognoze su da bi cijena zlata iduće godine mogla ići preko 5000 dolara po unci. Zlato je novi bitcoin, kažu neki analitičari.

Poznato je da cijena zlata raste kada imamo nesigurnost na financijskim tržištima zbog čega ulagači traže sigurnija utočišta za svoj kapital. No, može li ovaj balon puknuti?

Otvoreni ratovi, nastavak inflacije, moguća nova globalna recesija i novi trgovinski sukobi – sve su to mogući faktori koji utječu na porast potražnje za zlatom, zbog čega mu cijena raste. 

Tijekom povijesti su u kriznim vremenima oni koji su posjedovali zlato uvijek dobro prolazili, pa investitori isti scenarij očekuju i ovaj put. Analitičari na robnim tržištima posljednji rast nazivaju najagresivnijim skokom cijene zlata u novijoj povijesti.

 Čime je potaknut ovaj skok?

- Iz povijesti je poznata priča koliko vrijedi čaša vode u pustinji - kraljevstvo. Znači sve ono što je rijetko ili ono što pruža sigurnost u općim okolnostima koje ste pobrojili dobiva i na vrijednosti, još više na cijeni. Vrijednost je manje više negdje u prosjeku kroz godine kakva je, ali cijene skaču kako kriza raste. Naime, tri su razloga. Prvo, zlato je izuzetno mobilno. Ono je mobilno u smislu prenošenja, mijenjanja lokacije. Ono je isto tako mobilno u smislu transakcija. Znači, vi uvijek zlato možete na tržištu plasirati. I s treće strane, mobilno je da možete danas imati zlato, a sutra to pretvoriti u neku drugu imovinu, dionice, obveznice, nekretnine. Znači, ta polivalentnost zlata, njegova povijesna sigurnost govori o tome da se sidri prvenstveno u investicijsko zlato veliki dio sredstava. Pitanje je za onoga tko je kupio, po koje cijeni je ušao u tu kupnju zlata i u nekim izmijenjenim okolnostima, sređenim okolnostima i tako dalje, kako god je strmoglav rast, tako kad padne temperatura i kad počne se normalno funkcionirati, može tu biti i određeni pad. I to je ta nekakva realnost i svaki koji unutra ulaže procjenjuje kada će ući, kada će izaći iz te investicijske opcije, rekao je profesor na Veleučilištu Effectus, Mladen Vedriš u emisiji Dnevni ritam.

Bitcoin ponovno probija rekorde. Što se zapravo događa? Zašto investitori diljem svijeta bježe u takozvane sigurne luke?

- Kod Bitcoina je volatilnost još veća. Vi ste vidjeli njegove padove, uspone. Međutim, on je transakcijski vrlo jednostavan, on pruža izvjesnu oazu i onima koji raspolažu sredstvima ne bi ih htjeli deklarirati. Tu su naravno i špekulativni razlozi nekog tko ga kupi danas, prodat će ga brzo i jednostavno nekog vremena sa porastom. Tako da kod njega, za razliku od zlata koji ima trajnu povijesnu vrijednost, on kao jedna nova pojava prvenstveno predstavlja očekivanja. Očekivanja rasta cijena i svatko tko ga kupi danas ne razmišlja da će ga držati doživotno ili duže, nego da u nekoj opet idućoj transakciji kod porasta cijena može ostvariti neku razliku.

Ali, možda ipak jedna principijelna rečenica. U vrijeme COVID-a, pa onda za ekonomske krize, različiti su bili načini poticanja gospodarskog rasta, upumpan je i kroz središnje banke i kroz državne intervencije, veliki iznos kapitala kroz investicijske fondove različitih oblika i na druge načine, dodaje Vedriš.

- I taj novac koji sad postoji, taj kapital koji postoji, on traži naravno sigurnije luke pod jedan i po dva brzu zaradu. Ali, i to je uvijek on ali, kupujete li dionice pa ste kupili dionice u vijednosti 100, pa vam je narasla na 150, vi ste izuzetno sretni jer je ostvaren rast. Međutim, neka padne nakon toga na 120, manja je sreća da je još uvijek to više nego što je bio ulaz sa 100, nego se počinje osjećati nezadovoljstvo, frustracija, one koje to kupi osjećaju da je izgubio 30, a ne da je dobio 20. Tako da sva ta špekulativna ulaganja, naravno, Za one koji su brzi i koji imaju dobar osjećaj za tajming, predstavljaju izvor jednog brzog bogaćenja, akumulacije kapitala, ali tamo gdje su dobitnici, vrlo često s druge strane crte pojavljuju se i gubitnici.