Gradoplov 31.01.2022.

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN Na današnji dan, 31. siječnja 1527. godine, uvedena je pravednija raspodjela teških dužnosti koje su u vrijeme kuge obavljali zdravstveni službenici - kacamorti. (1) Na današnji dan, 31. siječnja 1808. godine, dekretom generala Marmonta, ukinuta je Dubrovačka Republika. (2) Na današnji dan, 31. siječnja 1945. godine, Radio Dubrovnik započeo je redovito emitiranje na tada oslobođenom području Jugoslavije. (3) Na današnji dan, u petak 31. siječnja ratne 1992. godine, nakon četiri mjeseca u večernjim satima ponovno je u Gradu zasvijetlila javna rasvjeta. (4) Spomendan je sv. Ivana Bosca, prezbitera (6) U salezijanskim zajednicama — sv. Ivan Bosco = svetkovina (7) Uz današnji dan, 31. siječnja, u katoličkom kalendaru upisana su imena: Ivan, Viktor, Vanja, Julije i Marcela. (8) Danas je drugi dan trodnevlja uoči svetkovine sv. Vlaha, zaštitnika Dubrovnika i Dubrovačke biskupije. U svečevoj crkvi, euharistija s propovijedi slavi se u 18 sati. (9)

U DUBROVNIKU NA DANAŠNJI DAN

U prosincu 1526. godine, u Dubrovniku je počela jedna od najpogubnijih epidemija koja je ikada zadesila Dubrovačku Republiku, kužna pošast za koju Anonim piše da to nije bio samo pomor nego srdžba Božja - Non fu mortalità, ma ira di Dio, te da je tijekom godine dana stradalo 75 vlastelina, 84 vlastelinke i 20.000 pučana. Kako kuga nije nimalo popuštala, Vijeće umoljenih izdalo je, na današnji dan, 31. siječnja 1527. godine cijeli niz odredaba, kojima je uvedena i pravednija raspodjela teških dužnosti zdravstvenih službenika – kacamorta, među kojima je zbog prirode njihove službe, koja je zahtijevala stalno djelovanje u epicentru zaraze, smrtnost bila vrlo visoka. Izabrani plemići bili su svjesni svoje obaveze prema Republici, koja je bila određena zakonom i proizlazila je iz njihovog aristokratskog statusa i zahtijevala i polaganje života za očuvanje domovine. Kako bi rekli stari Dubrovčani usred najtežeg napada epidemije 1527. godine: „S obzirom da, čuvajući domovinu, čuvamo i vlastitu djecu, očeve i žene, Božje hramove i svete moći, kuće i posjede i sva druga naša javna i privatna dobra, providnici grada smatraju da, u ovoj krajnjoj opasnosti, u kojoj se Božjom voljom našao naš grad, svaki dobar plemić i građanin mora biti spreman da mu pomogne". Na taj, potpuno inovativan način za ono vrijeme, Dubrovčani su pomogli ne samo sebi, nego i mnogim drugima, u bližem i daljem susjedstvu. Dubrovačka Republika je svojim civilizacijskim i kulturnim dostignućima postala pretečom i uzorom javnim zdravstvenim službama u Europi. (10)

Na današnji dan, 31. siječnja 1808. godine, dekretom generala Marmonta o raspuštanju Dubrovačke Vlade i Senata, ukinuta je Dubrovačka Republika. Tog dana zatvorena je knjiga njezine jedanaest stoljeća duge povijesti. Dubrovačka Republika stavljena je pod francusku vlast u Dalmaciji, odnosno Napoleonovo Talijansko Kraljevstvo. Tog kobnog 31. siječnja 1808., oko dva sata poslije podne, pukovnik Delort, kao Marmontov izaslanik došao je pred senat u Knežev dvor i pročitao Marmontovu odluku, jednu od najkraćih odluka u povijesti o ukidanju neke države. Dubrovačka vlastela ipak nisu sasvim mirovala. Pokušaj restauracije Dubrovačke Republike ustankom koji su potaknule Engleska i Austrija, kako bi uz pomoć lokalnog stanovništva zapravo lakše istjerale Francuze, propao je, a na Bečkom kongresu 1815. godine područje bivše Dubrovačke Republike pripalo je Habsburškoj Monarhiji, koja je Dubrovnikom vladala sve do propasti Monarhije 1918. (11)

Nakon ulaska partizana u Dubrovnik, istog dana, 18. listopada 1944., u 19,00 sati, oglasio se Radio Dubrovnik i tako postao prva radiopostaja koja je emitirala program na tada oslobođenom području Jugoslavije. Nakon toga uslijedilo je razdoblje neredovitog emitiranja programa. Redovito emitiranje programa Radio Dubrovnika počelo je, na današnji dan, 31. siječnja 1945. godine. Kao povjerenik Okružnog NOO-a (narodno-oslobodilačkog odbora) Dubrovnik imenovan je Šime Torbarina, za direktora radija postavljen je svećenik don Ante Salacan, tajnika Lola Novaković, za glazbenog urednika skladatelj Vladimir Berdović, šefa tehnike Vinko Cvjetković, a šefa programa Veljko Milošić. (12)

BIOGRAFIJE DUBROVČANA RODOM I DJELOM

R: Na današnji dan, 31. siječnja 1915. godine, u Zagreb u je rođen redatelj, kazališni povjesničar, pisac i prevoditelj Marko Fotez. Proslavio se vrhunskom scenskom obradom i režijom zaboravljne komedije "Dundo Maroje" Marina Držića u zagrebačkom HNK 1938., te Držićeva Plakira 1943. Marko Fotez jedan je od osnivača "Dubrovačkih ljetnih igara". Režijama Držićeva Plakira 1951. i Shakespeareova Sna Ivanjske noći 1954. u parku Gradac utemeljio je koncepciju festivala Dubrovačkih ljetnih igara i njegovih predstava na otvorenom prostoru. (13)

DUBROVNIK U DOMOVINSKOM RATU

Na današnji dan, u petak 31. siječnja ratne 1992. godine, nakon četiri mjeseca u večernjim satima u Gradu je zasvijetlila javna rasvjeta. Tih dana iz izbjeglištva u Grad se vraćalo sve više ljudi. Pojedine su škole otvorene i počele raditi. (14) Toga dana, Krizni štab Općine Dubrovnik Komandi Vojnopomorskoga sektora Boka prosvjedovao je što je u Mokošici okupatorska vojna policija uhitila radnika »Elektre« u Dubrovniku, člana skupine koja je popravljala električne instalacije, i odvela ga u Kupare. Zatraženo je njegovo žurno oslobađanje. Izvršno vijeće Skupštine Općine Split, na današnji dan, ratne 1992. godine, uputilo je čestitku predsjedniku dubrovačkoga Izvršnog vijeća Željku Šikiću, u povodu blagdana sv. Vlaha. Splićani su uvjereni citiramo, »da se nevolje i stradanja koja su zadesila naš Dubrovnik bliže kraju. Iako su rane velike i duboke, svi smo ponosni na Dubrovnik koji je i u ovim najtežim danima svoje povijesti još jednom pokazao i dokazao da slobodu ljubi iznad svega.« (15)

Izvori i literatura:

(1) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 152,*155

(2) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO, RAZDOBLJE 1526-1808., str. 465,466

(3) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(4) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 112

(5) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(6) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(7) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(8) CRKVENI KATOLIČKI KALENDAR

(9) DIREKTORIJ ZA EUHARISTIJSKA SLAVLJA I ČASOSLOV DUBROVAČKE BISKUPIJE

(10) ZLATA BLAŽINA TOMIĆ, KACAMORTI I KUGA – UTEMELJENJE I RAZVOJ ZDRAVSTVENE USLUGE U DUBROVNIKU, str. 152,*155

(11) VINKO FORETIĆ, POVIJEST DUBROVNIKA DO 1808., DRUGI DIO, RAZDOBLJE 1526-1808., str. 465,466

Izvor: Foretić, Mitić, Agencija Anadolija.

Izvor: Rad mr. sc. Vesne Čučić, Francuska uprava u Dubrovniku.

https://www.facebook.com/durepublika

(12) ADRIANA TOMAŠIĆ, MONOGRAFIJA RADIO DUBROVNIK - 70 GODINA, DOKUMENT JEDNOG VREMENA, JEDNOG GRADA I JEDNOG RADIJA

(13) HBL Lovorka Čoralić (1998)

http://hr.wikipedia.org/wiki/Marko_Fotez

(14) IVO STJEPOVIĆ, ZAPISI IZ OPKOLJENOG GRADA - DANI KOJI SE NE SMIJU ZABORAVITI, str. 112

(15) TRPIMIR MACAN, POSLJEDNJA OPSADA DUBROVNIKA, Str. 136, *Str. 141