Ispod ceste kod Osora: neočekivano bogatstvo i očuvanost arheoloških nalaza

Tijekom obnove ceste na dionici Nerezine–Osor na otoku Lošinju, istražen je veliki dio antičke nekropole koja se prostire jugozapadno od Osora.

Istraživanja koje je provodio Hrvatski restauratorski zavod trajala su od siječnja do sredine lipnja 2022. godine, a radilo se na već poznatom nalazištu antičke nekropole.

Prva amaterska iskopavanja na toj lokaciji provedena su još tijekom 19. stoljeća, a prošlogodišnjim radovima je na površini od oko 4000 metara četvornih otkriveno više od 200 grobova. 

Tome treba pridodati rezultate ranije provedenih istraživanja, tako da broj grobova unutar 'trupa' današnje ceste doseže 300. Međutim, nekropola se proteže do morske granice koja je u rimsko vrijeme bila metar niža, a s druge strane dalje prema zapadu, objašnjava dr. sc. Andrej Janeš viši konzervator arheolog iz Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Pomoću nalaza utvrđeno je da se područje nekropole koristilo za ukopavanje pokojnika od kraja 1. stoljeća do druge četvrtine 2. stoljeća naše ere.    

Na nalazištu su utvrdili dva načina na koji su se stanovnici Apsorusa pokapali: otkriveno je 180 ukopa spaljivanjem pokojnika i nešto manje od dvadesetak grobova u kojima su pronađeni kosturni ostaci pokojnika, znači da su u raku pokapana tijela preminulih. Pokapali su u jamu u zemlji, u rupe ukucane u kamen živac, a pronađeno je i nekoliko zidanih grobova.

O bogatstvu antičkog Apsorusa ne govori samo broj grobova, nego i način na koji su pokojnici polagani u zemlju te prilozi koji su, prema rimskim običajima, uz njih ostavljani. 

Pepeo je polagan u keramičkim i kamenim urnama: "ali su pronađene i staklene urne umetnute u kamenu urnu, a pogotovo u takvim grobovima pronađena je velika količina priloga koji su slagani oko urni. Jako je puno keramičkih nalaza, a njihova analiza je pokazala da računamo s oko 950 posuda unutar tih zatvorenih grobnih cjelina", tumači Janeš.

Doista je neočekivano bogatstvo nalaza i velik broj sačuvanih staklenih posuda, boca, zdjela i plitica, čak i jedan manji pehar. A riječ je o terenu kojim je vjerojatno još u srednjem vijeku prolazio put, pa od 19. stoljeća cesta. 

U svakom slučaju, ispod dijela trase stare ceste Nerezine-Osor: " baš u tom sektoru je iznimno dobro sačuvan jedan grob koji je, srećom, bio ukucan u kamen živac i tako je preživio... skoro 90 posto staklenog materijala u tom grobu je izvađeno netaknuto", opisuje Janeš.

U tijeku je antropološka analiza ostataka, a do sada je otkriveno da su pokapane sve dobne skupine. Pronađen je velik broj organskih ostataka, primjerice puno karboniziranih smokava, nešto datulja, u jednom grobu i ostaci rimskog kruha. 

Ako vas zanima što je bilo u staklu, osim smokava poslaganih na tanjuru, primjerice, a stručnjaci još nisu sigurni hoće li iz boca moći izvući kakve ostatke tekućina.

Hrvatski restauratorski zavod će, prema pravilniku, nakon restauratorskih i konzervatorskih radova i stručno-znanstvene obrade, sav materijal predati lošinjskom muzeju, pa će ga i publika moći vidjeti. U dogledno vrijeme.

Dr. sc. Andrej Janeš iz Hrvatskog restauratorskog zavoda održao je jedno predavanje o rimskoj nekropoli u Osoru, a nazvali smo ga i o svemu što su našli razgovarali i u Akademskih kvarat ure, poslušajte: