Sovjak i dalje čeka sanaciju: Gdje je nestalo 100 tisuća kubika otpada?

Dok se posljednjih dana ponovno govori o problemu otpada i onečišćenja u Hrvatskoj, u Perspektivi smo govorili o jednom od najvećih ekoloških problema riječkog područja. Jama Sovjak, udaljena svega nekoliko kilometara od Rijeke, desetljećima je mjesto odlaganja opasnog otpada, a nakon raskida ugovora za njezinu sanaciju – sve je ponovno stalo. 

Jama Sovjak nalazi se oko sedam kilometara od središta Rijeke i svega četiri kilometra od mora. 

U prirodnu vrtaču, duboku oko 35 metara, desetljećima se odlagao različit industrijski otpad. Među prvim vrstama otpada bio je kiseli katran, nusproizvod proizvodnje maziva u riječkoj rafineriji, a tijekom godina u jamu je odlagan i drugi tekući i kruti otpad.

Na problem Sovjaka ponovno je upozoreno i na nedavnom prosvjedu u Zagrebu, na kojem je sudjelovao i Željko Fućak iz inicijative Rijeka za ljude. 

Fućak, gost naše ovotjedne Perspektive, živi svega 250 do 300 metara od jame i kaže kako stanovnici njezinu prisutnost osjećaju iako je iz svojih domova uglavnom ne vide.

Jedno od pitanja koje postavlja jest – što se dogodilo s količinom otpada za koju se godinama navodilo da se nalazi u Sovjaku?

Prema ranijim procjenama, u jami se nalazilo oko 250 tisuća kubičnih metara otpada. Međutim, mjerenja provedena početkom pripreme projekta sanacije pokazala su količinu od približno 150 tisuća kubičnih metara.

- Gdje je nestalo 100 tisuća kubika? pitanje je koje Fućak ponavlja, uz napomenu da nema dokaze o tome kamo je otpad mogao nestati. 

Kao bivši speleolog upozorava da je Sovjak prirodna vrtača, odnosno prostor povezan s krškim podzemljem, zbog čega ga posebno brine mogućnost prodora onečišćenja u podzemlje.

Sanacija stala nakon raskida ugovora

Projekt sanacije Sovjaka trebao je biti jedan od velikih europski financiranih projekata zaštite okoliša. 

No postupak je dodatno zakompliciran nakon što je Ured europskog javnog tužitelja u Zagrebu 2024. godine podigao optužnicu zbog sumnji u malverzacije povezane s postupkom javne nabave za sanaciju jame.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potom je ove godine raskinuo ugovor s odabranim konzorcijem izvođača.

Za stanovnike koji već desetljećima čekaju rješenje, nakon raskida ugovora uslijedila je – tišina.

- I što sad? Ništa. Od onda doslovno ništa. Tajac, kaže Fućak.

Prema njegovim riječima, tijekom dosadašnjih radova iz Sovjaka je uklonjena tek manja količina otpada, dok je dio materijala koji je bio na površini premješten i uskladišten u bačve.

Posebno ga zabrinjava i činjenica da se, trenutačno više ne provode mjerenja kakvoće zraka na način na koji su se ranije provodila.

"Što ako se dogodi jači potres?"

Za Fućka je jedno od ključnih pitanja sigurnost Sovjaka u slučaju jačeg potresa.

Riječko područje nalazi se u seizmički aktivnoj zoni, a u samoj jami, upozorava, još uvijek postoji tekući sadržaj. Zbog toga se pita što bi se dogodilo kada bi jači potres destabilizirao sadržaj jame.

- Gdje bi otišao taj tekući dio?, pitanje je koje bi, kaže, postavio svim odgovornima – od lokalne samouprave do institucija zaduženih za zaštitu okoliša i provedbu projekta sanacije.

Sovjak je, podsjeća, svega nekoliko kilometara od Rijeke i mora. Upravo zato smatra da se o toj temi ponovno mora govoriti.

Poslušajte cijelu Perspektivu: