Zovi doktora: Od iritabilnog crijeva do fekalne transplantacije

U prvoj emisiji nove sezone Zovi doktora na Radio Rijeci razgovarali smo o sindromu iritabilnog crijeva, mikrobiomu i jednoj metodi koja zvuči neobično, ali već ima svoje mjesto u suvremenoj medicini – transplantaciji fekalne mikrobiote. Gost emisije bio je prof. dr. sc. Goran Hauser, gastroenterolog, predstojnik Klinike za internu medicinu KBC-a Rijeka i stručnjak koji se bavi crijevnom mikrobiotom.

Sindrom iritabilnog crijeva jedan je od najčešćih gastroenteroloških poremećaja, a može se manifestirati bolovima i nelagodom u trbuhu, nadutošću te promjenama u pražnjenju crijeva – od proljeva do zatvora, uključujući i njihovu izmjenu. 

Dijagnoza se pritom često postavlja nakon što se pretragama isključe drugi, organski uzroci tegoba.

Upravo je to jedan od razloga zbog kojih pacijenti mogu biti frustrirani. Kolonoskopija, CT ili laboratorijski nalazi mogu biti uredni, a bolovi i druge tegobe i dalje mogu biti vrlo stvarni i ozbiljno utjecati na svakodnevni život.

– Ono što mi ne vidimo, ne znači da ne postoji, istaknuo je prof. Hauser, objašnjavajući da se kod sindroma iritabilnog crijeva radi o poremećaju funkcije i pokretljivosti probavnog sustava koji se standardnim pretragama ne mora vidjeti.

Crijeva i mozak stalno komuniciraju

Jedna od važnih tema razgovora bila je i osovina mozak–crijevo. Kako je objasnio prof. Hauser, veza između mozga i crijeva nije samo zgodna metafora – komunikacija se odvija u oba smjera, pa ono što se događa u crijevima može utjecati na mozak, ali i obrnuto.

Stres i psihološki čimbenici zato mogu imati važnu ulogu, no sindrom iritabilnog crijeva nije moguće svesti samo na psihički problem. 

Riječ je o složenom, multifaktorijalnom poremećaju u kojem različiti čimbenici mogu imati različitu ulogu kod različitih ljudi.

Velik dio emisije bio je posvećen crijevnom mikrobiomu – zajednici mikroorganizama koja živi u našem organizmu i ima brojne važne funkcije.

- Pitanje je da li smo mi ljudi ili bakterije, slikovito je objasnio Hauser, ističući koliko je mikrobiom važan za naš organizam. Prema jednoj približnoj procjeni, prosječna osoba od 70 kilograma u sebi nosi oko kilogram i pol bakterija, a broj bakterijskih stanica višestruko nadmašuje broj ljudskih stanica.

Hauser pritom naglašava da mikrobi nisu slučajni „stanari“ našeg organizma – oni sudjeluju u probavi, zaštiti od infekcija i brojnim drugim procesima važnima za naše zdravlje. „Mi u stvari zaista ne bi bili ljudi da nema mikroba“, poručio je.

Na njegov sastav utječu, među ostalim, prehrana i lijekovi, a posebno se govorilo o antibioticima. Oni, kada su potrebni, imaju važnu ulogu u liječenju infekcija, ali istodobno mogu značajno promijeniti sastav crijevnog mikrobioma.

I prehrana ima važnu ulogu. Prema prof. Hauseru, prehrambene navike usmjeravaju koje će vrste bakterija bolje uspijevati u našim crijevima.

Fekalna transplantacija – od neobične ideje do medicinske metode

Posebno zanimljiv dio razgovora bio je posvećen transplantaciji fekalne mikrobiote.

Iako sam naziv mnogima zvuči neobično, riječ je o postupku kojim se mikrobiota zdrave osobe prenosi pacijentu. Metoda je posebno uspješna u liječenju određenih infekcija bakterijom Clostridioides difficile, osobito kada se infekcija ponavlja i kada antibiotici nisu dovoljno učinkoviti.

U KBC-u Rijeka fekalna se transplantacija primjenjuje od 2017. godine, a 2021. godine na Medicinskom fakultetu u Rijeci osnovana je i banka stolice. U njoj se pripremljeni uzorci pohranjuju na vrlo niskoj temperaturi i koriste kada za to postoji medicinska potreba.

No istraživanja se danas šire i na druge moguće primjene.

Može li fekalna transplantacija pomoći i kod iritabilnog crijeva?

Upravo se to pitanje istražuje i u Rijeci. Hauser je u emisiji otkrio da je u tijeku kliničko ispitivanje novog pristupa liječenju sindroma iritabilnog crijeva fekalnom transplantacijom.

To ipak ne znači da je fekalna transplantacija već standardno liječenje sindroma iritabilnog crijeva. Riječ je o području koje se još istražuje, a primjena se provodi u strogo kontroliranim uvjetima.

Emisija je otvorila i brojna pitanja slušatelja – od povezanosti gastritisa, Helicobactera pylori i iritabilnog crijeva, preko GERB-a i promjena stolice, do utjecaja histamina i probiotika.

Poslušajte cijelu emisiju Zovi doktora:

Ako sumnjate da imate sindrom iritabilnog crijeva odazovite se kliničkom istraživanju. 

U KBC-u Rijeka provodi se kliničko istraživanje kojim se ispituje može li transplantacija crijevne mikrobiote pomoći u smanjenju simptoma sindroma iritabilnog crijeva (IBS) te poboljšati kvalitetu života pacijenata.

U istraživanju se ispituje primjena transplantacije crijevne mikrobiote (FMT), postupka kojim se bakterije zdravog donora prenose u probavni sustav bolesnika s ciljem obnavljanja zdrave ravnoteže crijevnih bakterija. Za potrebe ovog istraživanja koristi se novija metoda – liofilizirana mikrobiota u obliku kapsula, što omogućuje jednostavniju primjenu, manji broj kapsula i veću prihvatljivost za pacijente.

U istraživanje se mogu uključiti osobe u dobi od 18 do 65 godina koje imaju dijagnosticiran sindrom iritabilnog crijeva, umjerene ili izražene simptome te nisu imale značajno poboljšanje uz uobičajene terapije.

Sudionici će biti nasumično raspoređeni u jednu od dvije skupine – skupinu koja prima kapsule s mikrobiotom donora ili skupinu koja prima placebo kapsule. Ni pacijenti ni istraživači tijekom istraživanja neće znati koju terapiju pojedini sudionik prima.

Sudjelovanje uključuje uzimanje kapsula tijekom tri uzastopna dana, kontrolne preglede nakon četiri i 12 tjedana te ispunjavanje kratkih upitnika o simptomima i kvaliteti života. Cijelo praćenje traje 12 tjedana.

Cilj istraživanja je utvrditi može li ovakav pristup pomoći u smanjenju simptoma IBS-a i poboljšanju kvalitete života bolesnika. Rezultati bi mogli pridonijeti razvoju novih terapijskih mogućnosti za osobe koje pate od sindroma iritabilnog crijeva.

Za informacije i upućivanje pacijenata:

[phone], [phone]

[e-mail]

[e-mail]

Lokacija: Krešimirova ulica 42, Rijeka.