Dunav nije granica, nego most: Hrvatska 2027. preuzima predsjedanje dunavskom strategijom

U novoj emisiji "Caffe Europa" Dražen Zima javlja se iz Sofije, s 15. godišnjeg foruma Strategije EU za dunavsku regiju. Četrnaest zemalja koje dijele Dunav usvojilo je Sofijsku deklaraciju, a Bugarska je predsjedanje strategijom predala Hrvatskoj, koja će njome predsjedati cijele 2027. godine – drugi put od osnutka.

Ministri nadležni za regionalni razvoj zemalja dunavske regije u Sofiji su se obvezali na jačanje suradnje, povezanosti i otpornosti regije, uz zajednički poziv da dunavski prioriteti pronađu svoje mjesto u budućem proračunu Europske unije za razdoblje od 2028. do 2034. godine. 

Usvojena deklaracija potvrđuje i podršku proširenju Europske unije, ali upozorava na sve izraženije izazove, od klimatskih promjena do odlaska mladih iz ruralnih područja.

O prioritetima hrvatskog predsjedanja Dunavskom strategijom u Sofiji je govorila državna tajnica Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Kristina Bilić.

-To je svakako obrana i sigurnost, povezanost, a isto tako i podrška procesu proširenja Europske unije.

Hrvatska u predsjedanju neće biti sama. Uz Bugarsku i Češku, s kojima čini predsjednički trio, nastojat će osigurati kontinuitet zajedničkih prioriteta. 

Pritom je jedno od ključnih pitanja buduće financiranje kohezijske politike, za čije se očuvanje Hrvatska snažno zalaže.

-Sedamnaest zemalja Europske unije zalaže se upravo za koheziju. Još uvijek postoje velike razlike u razvijenosti između europskih zemalja", istaknula je Bilić.

No, suradnja zemalja dunavske regije ne ostaje samo na političkim deklaracijama. Konkretni projekti pokazuju kako se zajedničkim europskim sredstvima mogu rješavati problemi koji nadilaze državne granice.

Jedan od njih posvećen je zaštiti jesetri, često nazivanih "dinosaurima Dunava", čiji je opstanak ugrožen zbog prepreka na njihovim migracijskim putovima. 

Drugi, SMILE Incubator, usmjeren je na mlade u ruralnim sredinama i njihovo aktivnije uključivanje u život lokalnih zajednica, među ostalim i korištenjem društvenih mreža kao alata za građansko djelovanje.

O projektu koji povezuje svih 14 zemalja dunavske regije govori profesorica Simona Kukovič iz Nove Gorice.

- Analizom smo utvrdili da ogroman broj mladih odlazi iz ruralnih sredina. Ne samo u Sloveniji, nego i u drugim državama.

U sklopu projekta provedeno je istraživanje među više od tisuću mladih u svih 14 zemalja, od čega 129 u Hrvatskoj. Kako objašnjava profesorica Jasminka Samardžija s RIT Croatia, hrvatskog partnera na projektu, cilj je mladima pružiti priliku da sami sudjeluju u oblikovanju budućnosti svojih zajednica.

- Mladi dobivaju priliku izraziti svoje potrebe, predložiti rješenja i povezati se s ljudima koji mogu pomoći da to i ostvare. Želimo razviti mlade lidere koji će pokrenuti promjene u svojim lokalnim zajednicama.

A kako zadržati mlade na selu i istodobno osigurati budućnost malih obiteljskih gospodarstava? Odgovor nudi projekt DINAMIC Danube, koji vodi RIT Croatia, a okuplja 17 partnerskih institucija. 

Projekt je usmjeren na razvoj pametne poljoprivrede i digitalno osnaživanje malih gospodarstava. 

Istraživanje je, naime, pokazalo vrlo nisku razinu digitalne pismenosti među dijelom poljoprivrednika, pa projekt uključuje edukaciju, mentorstvo i uvođenje suvremenih tehnologija. Uz pomoć senzora i mobilnih aplikacija poljoprivrednici mogu u stvarnom vremenu pratiti vlažnost tla, temperaturu i druge čimbenike važne za uzgoj.

Ipak, najveći izazov nije sama tehnologija, nego nepovjerenje prema njezinu korištenju, objašnjava koordinator projekta Martin Žagar.

- Vlada dosta nepovjerenja, pogotovo kod starih, zapravo strah od korištenja tehnologije. Ali kad im pokažemo što se sve može napraviti i kad vide da njihovom polju nedostaju nutrijenti ili da treba zaliti određenu kulturu, stvari se brzo promijene."

Od zaštite ugroženih vrsta do osnaživanja mladih i modernizacije poljoprivrede, projekti dunavske regije pokazuju kako se europska suradnja može pretvoriti u konkretne promjene u lokalnim zajednicama.

Jer, kako se u Sofiji više puta moglo čuti, Dunav nije granica, nego most koji povezuje zemlje, ljude i njihove zajedničke interese.

Cijelu emisiju poslušajte u nastavku: