Zovi doktora: 35 posto djece i mladih u Hrvatskoj boluje od debljine!

Debljina odnosno pretilost među djecom postaje sve češći zdravstveni izazov, a razumijevanje uzroka, preventivnih mjera i mogućnosti liječenja možda nikada nije bilo važnije. Tim povodom u emisiji Zovi doktora ugostili smo izv. prof. dr. sc. Tatjanu Čulina, specijalisticu školske medicine. 

Svjetska zdravstvena organizacija označila je debljinu kao važan javnozdravstveni problem na globalnoj razini. Prekomjerna tjelesna masa i debljina problemi su epidemijskih razmjera. Iako prema najnovijim podacima Eurostata iz 2022. godine Hrvatska više nije vodeća, kao tri godine ranije, prema udjelu odraslih s debljinom, i dalje smo dosta visoko, na 8. mjestu s 57.2% odraslih preuhranjenih ili debelih osoba. 

Debljina je problem s kojim se treba pozabaviti od najranijih dana, osobito ako uzmemo u obzir da smo, kada govorimo o pretilosti kod djece ipak i dalje u samom vrhu u Europi. 

Naime, prema najnovijim podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, čak 35% djece i adolescenata u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo, što Hrvatsku svrstava u skupinu europskih zemalja s najvišom učestalošću ovog problema. 

Jedan od glavnih razloga za sve veću stopu debljine kod djece je sjedilački način života stoga su obitelj, škola i šira zajednica ključne za poticanje pozitivnih promjena. Iznimno je važna i pravilna prehrana, pri čemu su roditelji prvi učitelji. Tu je posebno važno izbjegavanje nagrada i kazni hranom, planiranje obroka i uključivanje djece u pripremu obroka, te naravno konzumacija obroka kao obitelj. 

Važno je naglasiti kako debljina kod djece može dovesti do problema poput visokog krvnog tlaka, inzulinske rezistencije, poremećaja metabolizma, negativno negativno utječe na mišićno-koštani sustav kao i na respiratorni sustav.

A tek psihološke i emocionalne posljedice debljine?! Debljina kod djece može izazvati osjećaj nesigurnosti i smanjeno samopouzdanje,govori nam profesorica Čulina, te dodaje kako se pretila djeca često osjećaju izolirano ili manje prihvaćeno u društvenim krugovima i kako su često na meti zlostavljača. Na takvo bi se zlostavljanje, kao i na svako drugo, morala imati nulta točka tolerancije. 

Čulina ističe kako je preuhranjenost djece opasnija od preuhranjenosti odraslih jer se tijelo djece još uvijek razvija i prolazi kroz ključne faze rasta, zbog pretilosti često ulaze u pubertet ranije nego njihovi vršnjaci, što može omesti pravilan razvoj tijela i hormona. Ubrzani pubertet može pridonijeti i emocionalnim problemima jer djeca ranije ulaze u razdoblje adolescencije, a još nisu emocionalno spremna za to.

U konačnici, ističe Čulina, prevencija debljine u dječjoj dobi iznimno je važna jer djeca koja su pretila imaju znatno veću vjerojatnost da ostanu pretila i u odrasloj dobi što povećava rizik od razvoja kroničnih bolesti kao što su dijabetes, hipertenzija i srčane bolesti u mlađoj odrasloj dobi.

Poslušajte cijelu emisiju:

Dodajemo kako se u organizaciji Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci 28. - 30. studenog 2024. godine održavaju se 5. Riječki dani primarne zdravstvene zaštite. Ovogodišnji skup je simpozij s međunarodnim sudjelovanjem, a glavna tema nosi naslov upravo "Zaboravljamo li da je debljina bolest?".