Zovi doktora: Kad zapravo počinje razvoj govora djece

U današnjoj emisiji Zovi doktora govorimo o jednoj iznimno važnoj temi za razvoj svakog djeteta – prevenciji poremećaja u razvoju govora. Razvoj govora ne počinje tek kada dijete izgovori prve riječi, već puno ranije – kroz odnos, komunikaciju i svakodnevne interakcije s roditeljima.

Upravo je to bila središnja tema emisije u kojoj je gostovala mr. sc. Gordana Tomašić-Čubranić, pedijatar, naglašavajući koliko je važno na vrijeme prepoznati i poticati razvoj govora.

Kako ističe, komunikacija s djetetom počinje već u drugom tromjesečju trudnoće, kada beba može čuti majčin glas i zvukove iz okoline. 

Razgovor, pjevanje i nježni dodiri nisu samo emocionalna povezanost, nego i konkretan temelj za kasniji razvoj govora i psihosocijalni razvoj djeteta. 

Djeca s kojom se komunicira već prije rođenja često su mirnija i lakše se prilagođavaju nakon dolaska na svijet.

- Ne da ima smisla razgovarati s bebom u trudnoći, nego treba – i to što ranije, naglašava dr. Tomašić-Čubranić.

Nakon rođenja, razvoj govora odvija se postupno – od plača i gugutanja do prvih riječi i razumijevanja. 

Ključnu ulogu u tom procesu imaju roditelji, jer dijete govor ne uči samo iz riječi, nego iz odnosa. 

Važno je odgovarati na bebine glasove, održavati kontakt očima i stvarati svakodnevne situacije u kojima dijete aktivno sudjeluje u komunikaciji.

Iako roditelji često posežu za tepanjem, preporuka je da se djetetu govori nježno i prilagođeno, ali pravilno. Dijete treba čuti točan oblik riječi kako bi ih moglo usvojiti.

Poseban naglasak stavljen je na čitanje, koje bi, prema riječima Tomašić-Čubranić, trebalo započeti već od najranije dobi, pa čak i prije rođenja. 

Kroz slikovnice, priče i zajedničko vrijeme, dijete razvija ne samo govor, nego i pažnju, maštu i emocionalnu povezanost.

Jedan od najvećih izazova današnjice su ekrani, koji, kako upozorava, mogu ozbiljno usporiti razvoj govora. 

Problem nije samo u sadržaju, nego u tome što dijete nema potrebu za dvosmjernom komunikacijom, kontaktom očima i interakcijom s drugima.

- Ekrani su jednosmjerna komunikacija – dijete nema potrebu govoriti, nema potrebe za kontaktom očima i to usporava razvoj govora, upozorava Tomašić-Čubranić.

U obiteljima gdje se govori više jezika često postoji strah da će to usporiti razvoj govora. Tomašić-Čubranić naglašava da dvojezičnost ne usporava razvoj govora i može imati i prednosti u kognitivnom razvoju. 

Važno je da komunikacija bude dosljedna i jasna, kako bi dijete lakše razlikovalo jezike.

Statistički gledano dječaci češće kasnije progovore i češće imaju poteškoće poput mucanja. 

Ipak, većina djece do treće ili četvrte godine sustigne vršnjake. Unatoč tome, važno je pratiti razvoj i reagirati na vrijeme ako postoje odstupanja.

Roditelji bi trebali obratiti pažnju ako dijete s 1 godinom ne reagira na ime i ne razumije jednostavne upute, odnosno ako s 2 godine ne govori riječi, koristi samo geste ili nerazumljivo mrmljanje.

U tim slučajevima preporučuje se uključivanje stručnjaka i rana intervencija.

Poslušajte cijelu emisiju: