Zovi doktora: Alergije kod djece sve češći izazov modernog djetinjstva

Proljeće je mnogima asocijacija na alergijske smetnje koje imaju, no neki od alergija pate i tokom cijele godine. O alergijama kod djece razgovarali smo u emisiji Zovi doktora s dr.med. Magda Martedić Šimac, pedijatricom iz alergološke ambulante u Thalassotherapiji Crikvenica, specijalne bolnice koja se, među ostalim, bavi i liječenjem pacijenata alergičara. 

Alergije su sve prisutnije u svakodnevici djece u Hrvatskoj. Stručnjaci potvrđuju da se u posljednjih desetak godina bilježi stalan porast djece koja dolaze s alergijskim simptomima – bilo da je riječ o alergijskom rinitisu, atopijskom dermatitisu, alergijama na hranu ili čak astmi. 

Razlozi su brojni, od genetske predispozicije do promjena u načinu života, povećane izloženosti zagađivačima i sve ranijeg kontakta s potencijalnim alergenima.

Kod male djece koja još ne znaju verbalizirati svoje simptome, teže je prepoznati alergijski rinitis. Roditelji bi trebali obratiti pažnju na česte simptome poput kihanja, začepljenog nosa bez prisutnosti prehlade,, pojačana sekrecija često prozirna,  trljanja nosa ("alergijski pozdrav") ili natečenih očiju. Ako ti simptomi traju dulje vrijeme ili se javljaju sezonski, moguće je da se radi o alergijskom rinitisu.

Kod kožnih alergija, osobito atopijskog dermatitisa, genetika igra značajnu ulogu. Djeca čiji roditelji imaju alergije, astmu ili ekcem imaju povećan rizik. No i okolišni faktori mogu pogoršati simptome ili izazvati prve epizode.

Što se tiče alergija na hranu najčešći prehrambeni alergeni kod djece su: kravlje mlijeko, jaja, orašasti plodovi (osobito kikiriki), pšenica, soja, riba i školjke

Simptomi se mogu javiti vrlo brzo nakon konzumacije – od osipa i povraćanja do ozbiljnih reakcija. Roditelji trebaju biti osobito oprezni kod uvođenja nove hrane te pratiti sve reakcije.

Ako roditelji sumnjaju da dijete ima alergiju, prvi korak je posjet pedijatru, koji će potom uputiti dijete alergologu. Ključna je detaljna anamneza – kada se simptomi javljaju, koliko traju, jesu li povezani s određenom hranom, sezonom ili okruženje, a nakon toga i alergološko testiranje. 

Djeca s alergijskom astmom često imaju značajne koristi od terapija u specijaliziranim ustanovama poput Thalassotherapije Crikvenica. Morski zrak bogat solju, individualizirani respiratorni tretmani i boravak u čistom okolišu pomažu u poboljšanju funkcije pluća i smanjenju potrebe za lijekovima.

Sve se više koristi imunoterapija, uključujući oralne i sublingvalne oblike, koji mogu dugoročno smanjiti osjetljivost. 

Sve je više dokaza da rani kontakt s potencijalnim alergenima (pod kontroliranim uvjetima) može pomoći u razvoju tolerancije – primjerice, postepeno uvođenje kikirikija nakon šestog mjeseca smanjuje rizik od teške alergije. Također, dojenje i izbjegavanje pretjerane sterilnosti u prvim godinama života može biti zaštitni faktor. 

Uz ovo, na internetu je dostupan kalendar alergija pa ukoliko znamo na što smo alergični i ako je riječ o točno određenoj biljci prati se kalendar cvatnje i može se smanjiti simptome tako što se počne s terapijom antihistaminicima prije same cvatnje. 

Alergije su u porastu, između ostalog i zato što smo sve manje izloženi različitim mikrobima.

Poslušajte  cijelu emisiju: