Tko će živjeti u gradskim stanovima?

Od 385 tisuća stanova u Zagrebu, Grad u svojem vlasništvu ima oko 6 i pol tisuća, što je otprilike 1,7 posto stanova. Gradska vlast tvrdi kako novom politikom najma želi gradske stanove dati samo najpotrebitijima, dok ujedno razvijaju i ideju kreiranja održivog stanovanja. 

Nova odluka o najmu gradskih stanova ponovno je oštro podijelila oporbu i vlast u Zagrebu. Nedavne provale i useljavanja u gradske stanove u Novom Jelkovcu posljedica su ovakvih odluka vlasti, tvrde u oporbi, dok gradski zastupnik Marin Živković iz Možemo tvrdi da je nova odluka o najmu pravedna i socijalna:

"Ja bih pozvao te ljude koji su nasilno provalili u te stanove da ih napuste, jer su ti stanovi namijenjeni onima kojima su najpotrebniji. Sada su kriteriji upravo tako napravljeni da će u stanovima biti ljudi kojima su oni najpotrebniji. Ako su oni ti ljudi koji su u potrebi, neka se prijave na natječaj, dobit će taj stan jer su kriteriji sada tako postavljeni. Mi ćemo sve svoje resurse usmjeriti u to da se ti stanovi oslobode, nadam se da će nam i policija u tome pomoći, sve u zakonskom okviru. Bitno je da se sada ta situacija riješi hitno, unutar mjesec dana, jer nakon toga nastupaju neki drugi zakonski okviri."

Živković je pojasnio kako većina ljudi kojima se novom odlukom legalizira status u gradskim stanovima, nisu ljudi koji su provalili u njih, već su ljudi koji zbog financijskog stanja nisu mogli plaćati režije i najam. Njima Grad izlazi u susret te im legalizira situaciju, a onima u najtežem stanju čak i oprašta dugove, kaže Živković. Ističe i kako je prestala praksa prodaje gradskih stanova te se vlast okreće kreiranju projekta održivog stanovanja: 

"Namjeravamo izgraditi gotovo 300 novih stanova u Podbrežju, za to već postoje i neki planovi. Gledamo i koje stanove možemo kupiti na tržištu da proširimo taj stambeni fond. Prošla gradska vlast je u tri godine prodala oko 150 gradskih stanova. Mi možemo imati taj model u kojem ljudima kojima smo dodijelili stan, mogu ga otkupiti nakon nekog vremena, ali to dugoročno vodi do toga da Grad nema stambenu politiku, da nema resurs s kojim može raspolagati. Mi ne želimo ići u tom smjeru."

Iz Grada su još jednom poručili kako svi oni koji su u procesu legalizacije statusa najma gradskog stana - odnosno oko 590 kućanstva - a koji imaju primanja iznad 80 posto prosječne plaće, njima se neće moći legalizirati status najmoprimca gradskog stana.