O izložbi “Prozor u svijet belgijskog stripa” i strip-početnici “Stripaonica”

Od studenog prošle godine putujuća izložba "Prozor u svijet belgijskog stripa" održala se u nekoliko hrvatskih gradova. Povijest i najvažnije predstavnike najznačajnije i najpopularnije europske škole stripa, one francusko-belgijske, ljubitelji devete umjetnosti iz Zagreba mogli su upoznati u studenom i siječnju, u Dvorani Lisinski i na Filozofskom fakultetu. Nakon toga, izložba je u veljači postavljena u Muzeju grada Rijeke, u popularnoj Šećerani, da bi krajem ožujka i tijekom prve polovice travnja bila organizirana na Odjelu za francuske i frankofonske studije pri Sveučilištu u Zadru. Na svakoj lokaciji izložbu prate i okrugli stolovi i predavanja stručnjaka za francusko-belgijski strip, a mi razgovaramo s jednim od njih, s povjesničarom umjetnosti i etnologom Franom Dulibićem s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Ne samo u Hrvatskoj, nego i šire u Europi, francusko-belgijska škola stripa praktički je istoznačnica za devetu umjetnost. Ta škola ima dugu i bogatu povijest, a lako je prepoznatljiva ne samo po načinima oblikovanja i profiliranja junaka, nego i po naglašenoj sklonosti pustolovnom žanru i nekad klasičnom vesternu, koji danas poprima nove oblike, te po specifičnim stilovima crtanja i kadriranja, baš kao i naracije i dramaturgije, ali i po umetanju elemenata humora. Štoviše, neki od najpopularnijih stripova poput "Asterixa", "Luckyja Lukea", "Tintina", "Gastona" i niza ostalih obiluju humorom, u tolikoj mjeri da ih se može smatrati humorističnim stripovima. Neki od njih to svakako i jesu, bez obzira na formalni žanr kojem pripadaju, pa je serijal o Luckyju Lukeu humoristični vestern a "Gaston" u frankofonim zemljama kultni geg-strip.

Sjajan poznavatelj francusko-belgijskog stripa je povjesničar umjetnosti i etnolog Frano Dulibić, koji je na otvorenju druge zagrebačke izložbe u siječnju održao predavanje, a s kojim razgovaramo o stripovima Hermanna Huppena, Jeana Girauda Moebiusa, Andréa Franquina i ostalih prvaka europske devete umjetnosti. Zanima nas koje bi on francusko-belgijske stripove izdvojio kao posebno zanimljive, i zbog čega? Koja su glavna obilježja te škole stripa, po čemu je ona prepoznatljiva i možda specifična? Koje razdoblje u njezinoj povijesti je bilo najintrigantnije i najpotentnije? Kolika je važnost belgijskog, odnosno francusko-belgijskog stripa danas, ne samo u kulturnom i kulturološkom, nego i u međunarodnom kontekstu? Naposljetku, koji stripovi i koji junaci su najviše utjecali na našeg sugovornika, odnosno na njegov afinitet prema stripu? To su pitanja koja postavljamo prof. dr. Frani Dulibiću, zaljubljeniku u strip koji je odlično upućen u sve njegove tajne. 

Strip-crtač i ilustrator Tihomir Tikulin, kojeg ljubitelji 'priča u slikama' znaju pod nadimkom Tico, te vrstan poznavatelj stripa i izdavač Nebojša Radić autori su prve hrvatske strip-početnice "Stripaonica". Riječ je o svojevrsnom udžbeniku koji mladima približava svijet devete umjetnosti, otkriva im što je strip, kakva je to umjetnost i kakav medij. Mladima, ali ne i samo njima, otkriva praktički sve najvažnije iz svijeta stripa. Što on jest, kako komunicira s čitateljima, kakav je jezik njegove komunikacije i zbog čega je taj jezik svima lako razumljiv. U "Stripaonici" se detaljno obrađuje strip, od toga kakve priče i na koji način on pripovijeda, preko osnovnih pojmova kakvi su kadar, pasica, tabla i stranica, do oblačića s tekstom, odnosno filaktera, dočaravanja zvuka u stripu itd.

Obrađeni su i različiti stilovi crtanja: realistični stil, karikaturalni, stilizirani. Tu je i dosta detaljna uputa kako kreirati strip, sa svim detaljima. "Stripaonica" je dijelom i radna bilježnica, jer je dosta prostora ostavljeno za crteže svih koji se odluče okušati u stvaranju stripa. Predstavljena su i izražajna sredstva koja strip dijeli s drugim umjetnostima, a posebno atraktivan je segment o vrstama stripova i o kratkoj povijesti stripa prema podrijetlu. Prilično su zanimljivi segmenti o američkom stripu, novinskom i superherojskom, kao i o belgijskom, francuskom, talijanskom, odnosno općenito europskom stripu. Na kraju su dijelovi posvećeni hrvatskom stripu i japanskim mangama. Početnica je vrlo elegantno dizajnirana, itekako se vodilo računa o njezinoj estetici i praktičnosti. Sve su to teme o kojima ćemo popričati s Tihomirom Tikulinom.

Razgovore o putujućoj izložbi "Prozor u svijet belgijskog stripa" i o strip-početnici "Stripaonica" poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 14. travnja, te naknadno u Slušaonici HRT-a.