O stripovima "Hotell" Dalibora Talajića i "Divlji lektor" Josipa Sršena

U izdanju Udruge Crtani romani šou objavljen je album "Hotell", još jedno prepoznatljivo ostvarenje uglednog crtača Dalibora Talajića. Izvorno je objavljeno u okrilju neovisne američke izdavačke kuće AWA, a hrvatsko izdanje donosi prvi dio serijala koji zasad sadrži 9 epizoda. "Hotell" je horor-strip scenarista Johna Leesa, izvorno je publiciran u boji, a u domaćem izdanju objavljenom u Nakladi CRŠ boja je izostavljena. 

Dalibor Talajić je hvaljen i nagrađivan crtač, a prije prelaska u izdavačku kuću AWA 15-ak godina intenzivno je surađivao s najpoznatijim američkim izdavačem stripova Marvel Comics. Radio je i na popularnim serijalima "Deadpool", "Wolverine", "Hulk", "X-Men" i "Punisher". U "Hotellu" je primjetan utjecaj različitih ostvarenja iz žanra horora, i to redom vrlo poznatih. Od Hitchcockova "Psiha" i "Rosemaryne bebe" Romana Polanskog do TV-serija "Zona sumraka" i "Priče iz kripte", a jedna epizoda asocira i na glasoviti horor „Egzorcist” Williama Friedkina. 

Scenarist "Hotella" je John Lees, američki autor čija je specijalnost upravo žanr horora. Njegovi stripovi, odnosno strip-serijali, su "The Nasty", "Sink", "The Crimson Cage" i "Mountainhead", a najpoznatiji je po također horor-serijalu "And Than Emily Was Gone". On i Talajić u stripu se poigravaju i 'americanom', odnosno nekim tipičnim toponimima i obilježjima američke kulture. Hotell je smješten uz mitsku Cestu 66, teško ga je pronaći a oni koji u njega stignu ne znaju da su dospjeli u pakao. Da je iznad njega kuća na brijegu bio bi kopija Bates motela iz Hitchcockova "Psycha", što zacijelo nije slučajna asocijacija. 

Osim o stripu "Hotell" s Daliborom Talajićem razgovaramo i o njegovu radu za Marvel, o tome kakvom doživljava tu kuću i koliko je u njoj imao kreativne slobode. S obzirom da je crtao i pustolovine Marvelova junaka Deadpoola, koji se posljednjih godina kod nas intenzivno objavljuje, kakvo je njegovo mišljenje o superheroju poznatom po sarkastičnom humoru, cinizmu i političkoj nekorektnosti? Misli li naš sugovornik da dio razloga Deadpoolove popularnosti leži upravo u njegovoj političkoj nekorektnosti, što u današnje vrijeme može biti razgaljujuće, gotovo ljekovito? To su samo neka pitanja koja u razgovoru postavljamo crtaču stripa "Hotell" Daliboru Talajiću.  

Nakladnička kuća Barbatus nedavno je objavila album "Divlji lektor" scenarista i crtača Josipa Sršena. Riječ je o zbirci kratkih edukativnih stripova koji su prije 10-ak godina objavljivani na stranicama jednog domaćeg dnevnog lista, a u kojima su obrađivane teme vezane za jezik i govor. Sa Sršenom razgovaramo o tome kako su nastajali stripovi iz zbirke i koliko je bilo zahtjevno stvarati duhovite i nenametljivo edukativne priče. 

Pred čitateljima su stripovi na jednoj tabli, odnosno stranici. Koliko je izazovno na ograničenom prostoru kreirati cjelinu koja mora biti kompaktna na više razina? I na narativnoj razini, i kao edukacija, ali i da privuče čitatelje, da ih zainteresira? Svaka epizoda ili tabla stripa je i duhovita. Manje ili više, izravnije ili manje izravno. Humor je svakako poželjan, jer strip čini atraktivnijim i komunikativnijim, a važno obilježje stripa je i određena razina ironije, pa i autoironije. I mačka kao protagonista, odnosno lektora, ali i Sršena kao autora. Koliko je ironija zahvalna u bavljenju pravopisnim, lingvističkim i gramatičkim temama?

Kroz stripove u zbirci često se ruši tzv. ‘četvrti zid’. Lektor stalno komunicira s čitateljima, nastupa kao pravi profesor. S obzirom na to, kao i na humor i ironiju, strip povremeno intenzivno asocirao na “Tupka” Nedeljka Dragića, pa je li Sršen imao kakvih uzora u radu? Album je kolorirao Sebastijan Čamagajevac. Koloriran je računalno, ali vrlo efektno, a boja pridonosi dinamici i protočnosti stripova, svakako i njihovoj atraktivnosti. 

Kakvo je Sršenovo iskustvo suradnje s koloristom Sebastijanom Čamagajevcem? "Divlji lektor" je objavljivan u dnevnim novinama, koje su nekad bile prirodni medij za strip, koji je i nastao u novinama. I kod nas su desetljećima stripovi bili obvezni sadržaj u novinama: “Tupko”, “Grga” Ice Voljevice, “Huljice” Radovana Devlića, stripovi Joška Marušića u Slobodnoj Dalmaciji... Zbog čega je strip nestao iz novina, već i prije aktualne krize tiska, odnosno novinstva? To je tek dio tema kojima se bavimo u razgovoru s autorom stripa "Divlji lektor" Josipom Sršenom.

Razgovore o stripovima "Hotell" Dalibora Talajića i "Divlji lektor" Josipa Sršena osim u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 8. prosinca poslušajte i naknadno u Slušaonici HRT-a.