Hrvatski radio

Treći program

Tajanstvena palača na Mljetu

13.03.2026.

20:05

Autor: Vesna Jurić-Rukavina

Vesna Jurić-Rukavina s Pavlom Dugonjićem i Igorom Miholjekom

Vesna Jurić-Rukavina s Pavlom Dugonjićem i Igorom Miholjekom

Foto: M.K. / HRT HR 3

Podvodna arheološka istraživanja na Mljetu kontinuirana su od 2007. godine, a posljednjih godina su intenzivirana osobito u uvali Polače uz kasnoantičku palaču. U posljednjih 15 godina u podmorju otoka Mljeta, pronađen je veliki broj brodoloma koji pružaju neprocjenjive informacije o prošlosti funkcioniranja cijelog kompleksa, palače, bazilika i ostalih objekata. Istraživanja dodatno potvrđuju važnost Polača kao jednog od ključnih pomorskih i trgovačkih središta na južnom Jadranu u antičko doba te otvaraju nova pitanja o razvoju luke i životu na Mljetu kroz stoljeća. O rezultatima najnovijih istraživanja, te planovima budućih istraživanja govore gosti emisije: Igor Miholjek, savjetnik konzervator i voditelj istraživanja na Mljetu iz Odjela za podvodnu arheologiju Službe za arheološku baštinu i Pavle Dugonjić, voditelj Odjela za podvodnu arheologiju HRZ-a. 



Mljet je najveći otok dubrovačkog arhipelaga te osmi otok po veličini u Hrvatskoj. Na površini većoj od 5000 hektara zaštićenog kopna i mora sjeverozapadnog dijela otoka nalazi se Nacionalni park Mljet otvoren 1960. godine, što ga čini našim najstarijim nacionalnim parkom te prvim institucionalno zaštićenim područjem izvornog ekosustava na Mediteranu. U sklopu Nacionalnog parka se nalaze poznata slana jezera Veliko i Malo jezero, benediktinski samostan na otočiću Svete Marije i uvala Polače poznata kao najbolje prirodno sidrište na cijelom Jadranu. Osim prirodnih ljepota, Mljet je dom i bogate povijesne baštine. Otok je naseljen od ilirskih vremena, a trudom arheologa i konzervatora, iz tog su razdoblja sačuvane mnoge utvrde – gradci te grobovi.




U složenoj i slojevitoj povijesti, nezaobilazni su prvi povijesni zapisi koji povezuju Mljet i s grčkim moreplovcima i njihovima plovidbama prema svojim kolonijama na Korčuli, Visu i Hvaru. Daleko je bogatija ostavština iz Rimskog carstva. Jedna od najistaknutijih ostavština iz tog razdoblja je svakako Rimska palača, po veličini odmah iza Dioklecijanove palače u Splitu i Arene u Puli. Palača je imala i obrambenu funkciju, o čemu svjedoče dvije kule na njezinim krajevima. Uz palaču su izgrađene i dvije ranokršćanske bazilike i terme.




Arheološka istraživanja na otoku Mljetu traju s prekidima od 70 – tih godina prošloga stoljeća do danas, a podvodna kontinuirano od 2007. godine. Posljednjih godina istraživanja su intenzivirana osobito u uvali Polače uz kasnoantičku rimsku palaču, a otkrića donose nove spoznaje o bogatoj pomorskoj i trgovačkoj prošlosti ovog jadranskog otoka, pa je proučavanje lokaliteta poprimilo međunarodni karakter od 2022. godine. Istraživanja se provode s njemačkom udrugom za promicanje i razvoj podvodne arheologije DEGUWA (Deutsche Gesellschaft zur Förderung der Unterwasserarchäologie e.V.), te sa Sveučilištem u Trnavi (Trnavská univerzita v Trnave) i Arheološkim institutom Slovačke akademije znanosti (Archeologický ústav SAV Nitra). U istraživanju su sudjelovali i podvodni arheolozi iz tvrtke NavArchos iz Zagreba te Aquatica-Mljet s Mljeta. Financijska sredstva za istraživanje osigurali su Ministarstvo kulture i medija RH i partneri na projektu. 




Od tada do danas u podmorju rimske palače u Polačama, provedena su batimetrijska snimanja, geodetska mjerenja i arheološka sondiranja, pri čemu su tkrivene potopljene strukture luke, brojni ulomci keramike i stakla iz razdoblja kasne antike, kao i vrijedan nalaz – bizantski zlatni novčić cara Teodozija II. iz 5. stoljeća. Valja spomenuti da su pronađeni ostaci brojnih brodoloma, pridonijeli novim saznanjima o antičkom Mljetu. Pokretni materijal koji je trenutno u procesu desalinizacije nije detaljnije obrađen, no preliminarna analiza pokazuje da je riječ o materijalu korištenom u kasnoj antici, tj. od 3. do 6. stoljeća. Ove godine u popis pokretnih arheoloških nalaza unesene su 233 stavke. Većinom je riječ o fragmentiranim ulomcima kasnoantičke keramike, fragmentiranog staklenog posuđa, kosti i drva. Na popis uzoraka unesena su četiri elementa koja mogu poslužiti za datiranje slojeva metodom analize radioaktivnog izotopa ugljika 14C.




Lokalitet Polače su sastavnica cjelokupnog sklopa kulturno-povijesnih znamenitosti s Rimskom palačom i fortifikacijskim sklopom, te ranokršćanskim bazilikama. Upravo su Polače izuzetne kulturno-povijesne baštine koja u neprekinutom slijedu otkriva život od ilirskoga doba o čemu svjedoče brojne utvrde i grobovi, zatim Rimskog Carstva, te Dubrovačke Republike. U složenoj i slojevitoj povijesti, nezaobilazni su prvi povijesni zapisi koji povezuju Mljet i s grčkim moreplovcima i njihovima plovidbama prema svojim kolonijama na Korčuli, Visu i Hvaru. Upravo podvodna arheološka otkrića pridonose novim saznanjima o antičkom Mljetu koja se sustavno provode i koja su dodatno rasvijetlila život na Mljetu u antičko doba.


Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

2 dana

"Glavonja" se igra u kinima

Plakat filma "Glavonja"

prije

2 dana

Osvrt na Berlinale, sjećanje na Roba Reinera i o filmu "Hamnet"

Berlinale

prije

2 dana

Literarni svjetovi Zadie Smith

O Zadie Smith u Eri Bestselera

Emisija

In situ

Autorice emisije Maja Peterlić i Vesna Jurić-Rukavina nedjeljom vas vode u svijet kulturne baštine. Kroz istraživački rad na terenu i razgovore sa stručnjacima otkrivaju materijalnu i nematerijalnu baštinu, s posebnim naglaskom na zaštitu spomenika, znanost i umjetnost. Emisija donosi priče o artefaktima koji svjedoče o bogatstvu i raznolikosti hrvatskog i europskog prostora.

Poslušajte u Slušaonici