O knjizi "Stripologija" Midhata Ajanovića

U ovomjesečnom izdanju emisije "Strip na Trećem" govorimo o novoj knjizi agilnog i vrlo plodnog strip-teoretičara, kritičara i publicista Midhata Ajanovića Ajana. Riječ je o zbirci eseja "Stripologija”, koja je nedavno objavljena u nakladi Ogranka Matice Hrvatske iz Bizovca. "Stripologija" je završni segment Ajanovićeve trilogije teorijskih knjiga koju zaokružuju također zbirke eseja "Film i strip" i "Slike koje pričaju". I nova knjiga predstavlja cjelovitu zbirku analitičkih i teorijski izuzetno utemeljenih tekstova u kojima se Ajanović bavi brojnim intrigantnim i zanimljivim temama iz svijeta stripa. 

Midhat Ajanović Ajan je čovjek iznimno širokog obrazovanja i područja interesa koji od 1994. godine živi u Göteborgu, a nakon što je od 2004. predavao povijest animacije na Odjelu filmskih studija Sveučilišta u Göteborgu, danas djeluje kao redovni profesor pri Sveučilištu West u Trollhättanu, gdje predaje pripovjedne tehnike te estetiku filma i animacije. Kao što je vidljivo iz njegovih stručnih knjiga, koje u Hrvatskoj kao i one prozne već više godina redovito objavljuje Matica hrvatska Bizovac, Ajanović je erudit vođen znatiželjom, autor pogonjen strašću za otkrivanjem uvijek nečeg novog i drugačijeg, odnosno za pronalaženjem novih pristupa, vizura i rakursa u svim temama i medijima kojima se bavi, u stripu podjednako kao i u (animiranom) filmu i karikaturi.

A ta znatiželja i strast koje ga vode, baš kao i težnja za sveobuhvatnošću pristupa, odnosno za što sveobuhvatnijom fundiranošću u analitičkim pristupima građi, posve se jasno vide i u njegovim tekstovima. Iz njih izbija ne samo ljubav prema materiji, koja se očituje i u primjerice temeljitom poznavanju širem čitateljstvu i gledateljstvu slabo poznatih 'egzotičnih' zakutaka poput karikature i animacije u nekadašnjem Sovjetskom Savezu, nego i snažan prosvjetiteljski i pedagoški nerv. Želja da se čitatelje izvorno periodike u kojoj su tekstovi premijerno objavljivani, od strip-magazina "Kvadrat" i "Bosona" do "Hrvatskog filmskog ljetopisa", a potom i knjiga u kojima bivaju objedinjeni, ne samo upozna sa svim aspektima određenih djela i mogućnostima njihovih interpretacija, nego i da se spomenute strast i ljubav, kao i angažman, u što je moguće većoj mjeri prenesu i na čitatelje.

U svojoj novoj knjizi Ajanović tako tumači tumači što je tzv. 'layout', odnosno kronotopska montaža u stripu, koja su temeljna stilska, estetska i općenito izvedbena obilježja suvremenih stripova, kako su kreirani likovi u modernim stripovima, te koji se problemi javljaju pri adaptaciji književnog djela u strip, kao i stripa u druge medije. Piše o stripovima koje drži izuzetno važnima, toliko da ih smatra svojevrsnim stripovskim fenomenima, kakvi su "Alan Ford" Magnusa & Bunkera, "Čuvari" Alana Moorea, "Poručnik Blueberry" Charliera i Girauda i "Mali Nemo" Winsora McCaya. Pritom pišući o "Alanu Fordu" ističe i vrijednost rada danas nažalost pokojnog prevoditelja Nenada Brixyja, zahvaljujući kojem je ovaj strip stekao kultni status.

Knjigu otvara analizom različitih stripovskih adaptacija, od književnih djela kakva su Melvilleov “Moby Dick” u stripu Christophéa Chabutea i “Klaonica pet” Kurta Vonneguta u stripu Ryana Northa i Alberta Monteyesa, preko prilagodbi kazališnih predstava “Nesreća” švedskog dramatičara Larsa Noréna u stripu Agnes Jakobsson i “KAJ2O” Radovana Devlića, prema predstavi Tahira Mujčića, do adaptacija filmova i u stripovima braće Neugebauer. Bavi se i britanskom scenaristicom i crtačicom Posy Simmonds, koju su i hrvatski čitatelji mogli upoznati preko stripa “Tamara Drewe”, koji je redatelj Stephen Frears ekranizirao u istoimenom filmu. U razgovoru s njim zanima nas i koje osobine mora posjedovati neki stripovski lik da bi bio životan, uvjerljiv i zanimljiv? Može li neki lik iz stripa zaživjeti i mimo, odnosno onkraj autorskih tendencija svog tvorca ili tvoraca, u smislu da nadraste te tendencije?

Zasebna tema su i likovi u stripovima, kao i njihovo profiliranje. Time se bavi na primjerima Corta Maltesea, ali i superjunaka kakvi su Batman i Superman, antijunaka Rorschacha iz serijala “Čuvari”, i lika Hiroshija Nakahare iz stripa “Daleko susjedstvo” japanskog majstora Jira Tanigucxhija. Ajanović likove sagledava u kontekstu realizma, ali i autorskog stila, narativne strukture, njihove višedimenzionalnosti i još nekih osobina. Možda najdulje poglavlje u knjizi posvećeno je kultnom scenaristu Alanu Mooreu. On je napisao neke od najhvaljenijih i najpopularnijih stripova kakvi su “Watchmen” odnosno “Čuvari”, “V for Vendetta”, “Čudovište iz močvare”, “Balada o Hallo Jones”, “Batman: Strašan vic” i “Pakao”, odnosno “Iz pakla”. Ajanović ga naziva začetnikom druge renesanse stripa, pa nas zanima koje su prema njegovu mišljenju najveće zasluge ili vrline Alana Moorea kao strip-scenarista?

To su samo neke od tema i neki od stripova o kojima razgovaramo sa sjajnim poznavateljem devete umjetnosti Midhatom Ajanovićem Ajanom. Razgovor s njim poslušajte u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 11. studenog, te naknadno u Slušaonici HRT-a.