O strip-knjizi Kaleidoskop Zorana Žmirića i Korin Hunjak

U prvom izdanju Stripa na Trećem u novoj godini prikladno govorimo o novom domaćem strip-izdanju koje je u velikoj mjeri obilježilo domaću strip-scenu posljednjih mjeseci. Riječ je o strip-knjizi "Kaleidoskop", adaptaciji dijela istoimene zbirke kratkih priča riječkog književnika Zorana Žmirića, koju je u medij stripa pretočio također riječki umjetnik Korin Hunjak.

"Kaleidoskop" je objavljen u izdanju Naklade fragment, a predstavlja strip-prilagodbu 13 od 52 priče iz zbirke. One se bave isječcima iz svakodnevice protagonista, koji je sam pisac Zoran Žmirić. Dvanaest priča raspoređeno je u tematske cjeline prema šest boja, a u završnoj priči, koja nosi naslov kao i čitava zbirka, objedinjene su sve boje. U svim pričama afirmira se pozitivna, optimistična, altruistična i humanistička strana života, a zbirka kao cjelina osvaja poetičnošću i minimalizmom. Svaka Žmirićeva prozna priča donosi po jedan isječak iz svakodnevice protagonista. Većina tih isječaka traje tek po nekoliko minuta, a zbivaju se na pješačkom prijelazu, u maloj kvartovskoj trgovini, u restoranu, na klupi pred bolnicom i na sličnim mjestima.

Kako u pogovoru strip-zbirke primjećuje ugledni i nagrađivani crtač stripova Dalibor Talajić, ranija Žmirićeva djela, primjerice roman "Blockbuster" i kultni antiratni roman "Pacijent iz sobe 19", dominantno su pesimistična, bave se zlom u ljudima i zlom koje ljudi mogu napraviti. Za razliku od toga, "Kaleidoskop" je i u prozi i u stripu vrlo pozitivna, optimistična, altruistična i humanistička zbirka priča koje vraćaju vjeru u ljude i ljudskost. Korin Hunjak se pokazao kao savršeni prevoditelj priča iz zbirke u medij stripa. Njegov formalni minimalizam pršti životom, vješto naglašava ono što je važno, i u likovima i u situacijama u kojima se oni nalaze. Zna sjajno dočarati poetičnost trenutka u kojem svakodnevica poprima univerzalne dimenzije, gotovo pa i metafizičke.

Kad se govori o zbirci, nisu rijetka mišljenja da je "Kaleidoskop" zbirka stripova i o Rijeci. Većina priča odigrava se na gradskim lokacijama, neke od njih poznate su i onima koji nisu Riječani, pa će od Žmirića i Korin biti zanimljivo doznati koliko je grada Rijeke u strip-pričama, i koliko je grad važan kao scenografija. Prozna zbirka priča sugerira određenu poetiku koja je minimalistička, svedena odnosno reducirana. Reklo bi se da je prema prizorima i situacijama koje stvara bliska haiku-poeziji. Koliko su Korin Hunjak kao autorici intrigantni takvi autorski ili izvedbeni koncepti?

Korin je vizualni umjetnik i ilustrator, dizajnira i ilustrira slikovnice, knjige, društvene igre, aplikacije... Podjednako je važno da kao autor stripova zajedno s Mihaelom Erceg, Markom Dješkom i Sašom Paprićem intenzivno surađuje u časopisu Strip-PREFIKS. Također, u Modroj lasti objavljuje strip "Martina voli povijest", prema scenariju Darka Macana, pa kakvom vidi trenutačnu strip-scenu u Hrvatskoj? Korin je i autor knjige za djecu "U društvu svjetla". Koliko mu je izazovno raditi stripove za djecu, ilustrirati slikovnice kakva je "Abecedica" Barbare Beronja, i knjige za djecu kakve su "Vrtni patuljak" Nade Zidar-Bogadi i "Čarobni zeleni kišobran" Antoanete Klobučar?

Odgovore na ova i brojna druga pitanja poslušajte u razgovorima sa Zoranom Žmirićem i Korin Hunjak, u emisiji "Strip na Trećem" Trećeg programa Hrvatskog radija, u ponedjeljak 13. siječnja te naknadno u Slušaonici Hrvatskog radija.