Hrvatski radio

Prvi program

14:22 / 04.01.2022.

Autor: Ivan Žaknić

Film u 2021. - Hrvatska, manjinske koprodukcije, regija

Film u 2021. - Hrvatska, manjinske koprodukcije, regija

Film u 2021. - Hrvatska, manjinske koprodukcije, regija

Foto: Hrvatski radio/Pixabay / -

Možda se nekima i neće svidjeti što hrvatsku kinematografiju na ovakav način guramo u regionalni kontekst. No, koliko god smo u izboru izdvojili većinske hrvatske produkcije, ostaje činjenica da su hrvatski kinematografski sustav – i posljedično hrvatski autori – višestruko okrenuti istoj toj regiji koliko god je široko ili usko promatrali. Ponajprije, hrvatski producenti najčešće surađuju s onima iz regije; u hrvatskim filmovima pojavljuju se regionalni glumci i obrnuto; najznačajniji festivali u regiji pa i oni u Hrvatskoj (ZagrebDox, Motovun...) imaju svoje regionalne sekcije... Još kad nam se dogode i regionalni hitovi i sjajni dokumentarci koji predvode liste.

Hrvatska


Dominantan tematski trend posljednjih godina u hrvatskom filmu nastavio se i u 2021. godini. Takozvano žensko pismo, koliko-god takvu odrednicu gore potpisani ne volio, prelilo se iz svijeta i u naš mali kinematografski sokak u kojem prevladavaju filmovi autorica ili njihovih muških kolega s glavnom protagonisticima. Bila je to i godina ponovnog povratka domaćeg filma na međunarodnu scenu – od nagrade Murini u Cannesu do sad već tradicionalnih uspjeha hrvatskih animatora. Nažalost, bila je to i godina u kojoj je domaća publika još jednom ignorirala domaći film. Većina naslova pripuštenih u kina privukla je tek nekoliko tisuća ljudi. Izuzetak je dokumentarac Ljubav oko svijeta Anđele i Davora Rostuhara koji su svoju putopisnu književnost pretočili na film koji je pogledalo skoro 17 tisuća ljudi, iako je film tek pri kraju distribucije prikazan u multipleksima. No, Rostuhari su najprije snimili film bez državne potpore, a zatim ga uporno i s ljubavi promovirali obilazeći cijelu zemlju. Naš izbor najboljeg u hrvatskoj kinematografiji 2021. izgleda ovako:


1. Tvornice radnicima, Srđan Kovačević, Hrvatska, 2021. – pet je godina Srđan Kovačević proveo s radnicima tvornice ITAS u Ivanjcu koji su, nakon klasične neuspjele privazitacije "made in Croatia", odlučili uzeti stvar u svoje ruke putem radničkog dioničarstva. Rezultat je, s jedne strane labuđi pjev tranzicijskog radništva, a s druge opor okus koji ostavlja nesamosvijest istih tih radnika o vlastitom položaju, željama i nadanjima.

2. Plavi cvijet, Zrinko Ogresta, Hrvatska/Srbija, 2021. – na temelju sad već slavne Drame o Mirjani i ovima oko nje Ivora Martinića, Ogresta nam je isporučio mali kanon redateljskih postupaka u ovakvoj vrsti filma od atmosfere preko rada s glumcima do vehemetnog uprizorenja dijaloga što je ionako njegov autorski forte. A kada na kraju uvede elemente fantastike i začudnosti, slijedi nekoliko trenutaka čiste emocije u kojima slobodno možete pustiti suzu.

3. Zbornica, Sonja Tarokić, Hrvatska, 2021. - hrvatski je film generalno posljednjih godina utonuo u autorsku podrežiranost i filmsko-interpunkcijsku insuficijentnost što, doduše, ne govori ništa o kvaliteti samih djela. Tarokić je u svom dugometražnom prvijencu tome stala na kraj. Zbornica je skovana od 120 filmskih scena koje odreda počinju kakofonijom, a u glumačkom ansamblu joj je, uz neizbježnu Marinu Redžepović, još desetak zapaženih izvedbi. Tematski se, pak, naslonila na nemali broj filmova u kojima se kroz obrazovni sustav reflektiraju društvene silnice.

4. Zora, Dalibor Matanić, Hrvatska/Italija, 2020. – ni u drugom dijelu svoje zamišljene "trilogije Sunca" Matanić ne odustaje od realiteta "naših i njihovih" već začudnim scenarističkim obratom vraća stvari na početak, tamo negdje prije Zvizdana, u ono zloduho doba kad su zavladali mitovi, kad su se izmišljali događaji, kad su osobne tragedije postajale javna stvar. Zora je i vrlo dobro režiran film s briljantnim poigravanjima svjetlosti i mraka, čestim kadrovima prijeteće vodene površine uz iznimnu pripomoć direktora fotografije Brdara i glazbu braće Sinkauz.

5. Murina, Antoneta Alamat Kusijanović, Hrvatska/Slovenija/SAD, 2021. – mnogi će upravo u debitantskom ostvarenju Antonete Alamat Kusijanović prepoznati trenutačni vrhunac feminističkog vala u hrvatskom filmu. Kako god, Murina je briljantno režiran film kojemu za još povoljniji ukupni dojam nedostaje zaokruženost priče što ga nije spriječilo da se – uz sve druge nagrade – domogne kanske Zlatne kamere što je najveća nagrada jednom domaćem ostvarenju od državne samostalnosti.


Regija i manjinske koprodukcije


Luda pandemijska godina bila je toliko neobična da je filmski svijet u njoj konačno prepoznao i valorizirao umjetnička dostignuća filmskog jugoistoka Europe. Quo vadis, Aida? ušao je u uži oskarovski izbor – tim putem, nakon trostrukog trijumfa na Sundanceu, kroči i kosovski Košnica) – i na kraju postao najbolji europski film godine (kod nas je u online distribuciji bio potkraj 2020. pa ga nema u ovom izboru). Baksuzno bubanje ili bezumni pornić - još jedan makavejevski puzzle Radua Judea bitno pokvaren plakatnosti u svojoj posljednjoj dionici – je kao manjinska hrvatska koprodukcija osvojio Berlinale. Bilo je tu i malih, finih festivalskih naslova i ogromnih hitova kojima se poglavito mogla pohvaliti srpska kinematografija, a naš izbor izgleda ovako:


1. Muzej revolucije, Srđan Keča, Srbija/Hrvatska/Češka, 2021. – polazeći od zapuštene zgrade propaloga socijalističkog projekta iza kojeg je stajao slavni arhitekt Vjenceslav Richter i portretirajući tri stanarke tog objekta u suvremenom Novom Beogradu staklenih zgradurina, blata i smeća, Srđan Keča ulazi u srž humanosti veće i od socijalističke utopije i od kapitalističke distopije. Remek-djelo.

2. Sestri, Dina Duma, Makedonija/Kosovo/Crna Gora, 2021. – nagrađena u Karlovym Varyma ova makedonska drama mogla je biti tek jedna varijacija na temu generacije Z koja svoju ljubav i mržnju prvenstveno ispoljava na društvenim mrežama. Ali redateljica Dina Duma u psihološku je igru dviju tinejdžerica koje se objavom kompromitirajuće snimke ljubomorno osvećuju kolegici, ubacila i zrnce žanrovskog trilera kao upozorenje gdje nas ta priča može odvesti čak i kada ima otvoren kraj.

3. Lihvar, Nemanja Ćeranić, Srbija, 2021. – uspješnim komercijalnim projektima srpske kinematografije u 2021. ipak ćemo pretpostaviti jedan mali film u izvedbi dugometražnog debitanta Ćeranića. U priči o jednom zelenašu iz nimalo slikopisne Inđije koji je u jednom danu odlučio riješiti sve svoje probleme, na djelu je komad neo-noira s asocijacijama na Refnovog Pushera, a sve podvučeno autorskom osupnutosti nad državom koja je legalizirala kriminal.

4. Toma, Dragan Bjelogrlić, Srbija, 2021. – veliki regionalni hit djelomični je biopic o umjetniku koji se iz kafanskog pjevača prometnuo u veliku zvijezdu, a da iz kafane nikad izašao nije. Dosad najuspjelije redateljsko djelo Dragana Bjelogrlića postalo je pravi fenomen koji se prelio iz korita ljubitelja Zdravkovićeve glazbe i pomalo je bilo smiješno gledati i slušati one kojima se "film sviđa, iako ne vole takvu muziku". Putujući sa svojim junakom od patosa do parastosa, Bjelogrlić je svoj film pri kraju digao i na društveno-političku razinu poklapajući Tominu smrt sa smrti države koja se razbila na komadiće poput čaše iz kakve Tomine pjesme.

5. Košnica, Blerta Basholli, Kosovo/Švicarska/Makedonija/Albanija, 2021.– možda Zapadnjacima, poglavito Amerikancima, ambijent Košnica djeluje potpuno egzotično – odatle valjda i sva ta priznanja. No, redateljica Basholli uspjela je prikazom niza nimalo feelgood istinitih zbivanja kod gledatelja izazvati emociju u kojoj toliko želite da glavna junakinja njezina filma uspije sve da u taj uspjeh ubrojimo i Fahrijino stalno iščekivanje da joj netko pokuca na vrata i otkrije joj gdje je njezin suprug.


Kako je i u prošloj godini hrvatskim filmom dominiralo takozvano žensko pismo - ne propustite poslušati u novoj emisiji Licem u lice koja je na rasporedu, 5. siječnja, od 10:05. 

Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.

prije

2 dana

Žene i tehnika

Žene i tehnika

Emisija

Licem u lice

Emisija o aktualnostima s domaće i strane filmske scene, svaki četvrtak, osim preko ljeta; zahtijeva snimanje na terenu, uključuje goste u studiju, komentare filmskih stručnjaka i kritičara, ponekad i suradnju kolega iz centara HR-a.

Poslušajte u Slušaonici