Bez signala, ali bliže sebi: zašto mladi sve češće biraju duhovne ljetne programe

U Susretu u dijalogu prije ljetne stanke razgovarali smo o odmoru. Tražili smo odgovor na pitanje zašto se sve više mladih odlučuje za odmor na duhovnim ljetnim programima, koji često uključuju i fizički rad, mjesta bez signala, odmak od društvenih mreža i trenutke tišine. O tome su govorili isusovac Mislav Skelin, Jakov Petrak iz Udruge Magis i koordinatorica Mljetovanja Ana Marčinko.

Odmor koji nije bijeg od života, nego povratak sebi

Dok mnogi godišnji odmor povezuju s ležaljkama, hotelima i što manje obveza, sve više mladih bira sasvim drugačiji oblik ljetovanja. Duhovni kampovi i programi koje organiziraju Studentski katolički centar (SKAC) i Udruga Magis nude spoj molitve, zajedništva, fizičkog rada i života u prirodi.

Prema riječima patera Mislava Skelina, upravo takav odmak od svakodnevice mladima donosi ono što klasični odmor često ne može.

– Očito postoji jedna svijest da uobičajeni načini odmora vrlo često ne donose neku korist, možda ponekad i poneku štetu, pa vrijedi razmotriti druge mogućnosti. Programi poput Modrava mogu donijeti novu kvalitetu života upravo zbog svoje duhovne strane.  

Govoreći o Modravama, jednom od najpoznatijih ljetnih programa SKAC-a, pater Mislav Skelin je podsjetio na njegov nastanak i izvornu ideju patera Luke Rađe.

– Nije želio da se mladi okupljaju samo jednom tjedno na vjeronauku. Htio im je omogućiti odmor na kojem će, između ostaloga, otkrivati svoj poziv – kako je govorio, “ispred oltara ili iza oltara”.

Modrave su tijekom godina postale mnogo više od ljetnog kampa. Za mnoge mlade predstavljaju mjesto na kojem prvi put zastanu, odmaknu se od svakodnevnog ritma i ozbiljnije promišljaju o vlastitom životu.

Mljetovanje: ekologija, rad i duhovnost

Jedinstven program već dvanaest godina organizira i SKAC Dubrovnik na Mljetu. Koordinatorica Ana Marčinko naglašava kako Mljetovanje nije kamp u klasičnom smislu.

– Mi smo zapravo jedan duhovno-edukativno-ekološki program koji se nalazi u Nacionalnom parku zato što ne doprinosi samo mladima koji sudjeluju, nego i samom Nacionalnom parku te lokalnoj zajednici.

Posebnost programa jest spoj duhovnog sadržaja i konkretnog rada na očuvanju prirode. Sudionici obnavljaju travnjake, uređuju suhozide i pomažu očuvanju bioraznolikosti Mljeta.

– Rad na Mljetovanju nije simboličan. Trudimo se da sudionici stvarno doprinesu prirodi. Danas više ne čistimo samo zarasle površine nego obnavljamo ono što smo godinama stvarali.

Kateheze na Mljetovanju prožete su enciklikom Laudato si’, a upravo boravak u prirodi mnogima otvara novi pogled na odnos prema stvorenome.

– Kad naučiš poštovati mali život oko sebe i diviti mu se, lakše počinješ poštovati i ljude u njihovoj različitosti.

Iskustvo koje se ne može naučiti iz knjige

Jakov Petrak iz Udruge Magis ističe da se njihovi programi ne nazivaju slučajno “eksperimentima”. Cilj nije samo pružiti zanimljiv sadržaj, nego mladima omogućiti iskustvo koje ih mijenja.

– Sveti Ignacije kaže da dušu ne zadovoljava obilje znanja, nego unutarnje kušanje stvari. Zato mladima nudimo nova iskustva u kojima mogu otkriti sebe, Boga i svoj životni poziv.

Takvi programi uključuju planinarenje, volontiranje, fizički rad, hodočašća i različite oblike služenja drugima.

Zašto fizički rad pomaže i molitvi?

Jedna od posebnosti ovih programa jest upravo fizički rad, koji mnoge iznenadi. No organizatori ističu da on nije sam sebi svrha. Jakov Petrak objašnjava kako današnji mladi često dolaze mentalno iscrpljeni, ali fizički neaktivni.

– Ljudi zbog rastresenosti često ne mogu odmah ući u molitvu. Tek kad nekoliko dana rade fizički, tijelo se umori, glava se smiri i čovjek uspije doći sebi. Rad je mladima puno više od obveze – on omogućuje da riječi i molitva uopće dopru do njih.

Sličnu misao nadovezuje i pater Mislav Skelin.

– Po prvi put u ljudskoj povijesti živimo izrazito sjedilački. Dodir zemlje, rada rukama i fizičkog napora postaje gotovo terapija. To je i duhovno pitanje prvoga reda.

Jedna od stvari koja mnogima u početku najteže pada jest odricanje od mobitela. Na većini Magisovih programa sudionici ih predaju na početku boravka.

– Na našim Modravama i Magis eksperimentima mobiteli se ne koriste. Mladi u početku imaju otpor, ali oni koji dođu drugi ili treći put jedva čekaju da ih predaju. Tek tada otkriju koliko im je dobro biti potpuno prisutan.

Pater Skelin smatra da je upravo digitalni minimalizam jedan od najvećih izazova današnjice.

– Treba sebi priznati u kakvom smo stanju. Aplikacije su često napravljene tako da stvaraju ovisnost. Cilj ovih programa jest iskusiti kako je biti ovdje i sada – s Bogom, prirodom, drugima i samim sobom.

Odmor kao promjena

Na kraju razgovora pater Skelin podsjetio je na staru mudrost da “promjena raduje” te istaknuo kako pravi odmor ne znači nužno ne raditi ništa, nego pronaći onu promjenu koja čovjeku u tom trenutku najviše treba.

Možda upravo zato mnogi mladi iz godine u godinu biraju programe koji uključuju tišinu, jednostavnost, zajedništvo i fizički rad. Jer se s njih ne vraćaju samo odmorni, nego i obogaćeni iskustvom koje ostavlja trag i nakon ljeta.

Emisiju u cijelosti možete poslušati u Slušaonici.