Mozak - nepresušan izvor misterija

Svijest predstavlja najkompleksniju moždanu funkciju, koja se može inicijalno definirati kao spoznaja o vlastitom postojanju i okruženju. Danas znamo da taj fenomen svijesti nije specifičan samo za čovjeka, ali čovjek ga je razvio na najviši stupanj među živim bićima. Isto tako, upravo je svijest jedno od bitnih svojstava čovjekova uma koje nas dijeli od umjetne inteligencije. 

U čovjeka se svijest, svjesno razmišljanje i samosvijest razvijaju postepeno i dugotrajno. Iako je riječ o subjektivnom fenomenu koji je teško dostupan znanstvenoj kvantifikaciji, ipak su brojna istraživanja pokazala da kada smo usmjereni na vlastite misli i osjećaje, na prethodna iskustava ili planiranje budućeg ponašanja aktiviraju se neuralne mreže smještene u precizno određenom dijelu mozga. 

Međutim, još uvijek točna biološka podloga svijesti, a posebno samosvijesti (svijesti o samom sebi), nije ni do danas riješena. Istraživanje svijesti stoga predstavlja veliki izazov za neuroznanstvenike u 21. stoljeću pa je upravo svijest bila jedna od tema ovogodišnjeg, 22. Tjedna mozga.

Tim je povodom u Zagrebu održan mini-simpozij pod naslovom: „ Neurobiologija, ontogeneza i evolucija svijesti i samosvijesti u čovjeka“ na kojem su naši vodeći neuroznanstvenici predstavili svoja istraživanja i razmišljanja o biologiji, evoluciji, ali i poremećajima svijesti. U emisiji Oko znanosti emitiranoj 22. ožujka možete poslušati dio predstavljenih pogleda o tome kada se javlja svijest u čovjeka, što je omogućilo razvoj najvišeg oblika svijesti - savjesti, kako liječimo poremećaje svijesti te postoji li opravdana bojazan da će umjetna inteligencija jednoga dana razviti neki oblik svijesti i samosvijesti.

Na ta pitanja odgovaraju akademik Ivica Kostović i prof.dr.sc. Miloš Judaš s Hrvatskog instituta za istraživanje mozga Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te doc.dr.sc. Marina Raguž sa Zavoda za neurokirurgiju Kliničke bolnice Dubrava.

Uz to, doznali smo koliko je podjela na logičnu lijevu i kreativnu desnu polutku mozga znanstveno ispravna, koliki postotak našeg mozga koristimo te zbog čega je svaki mozak različit baš poput otiska prsta.