Nisu samo ljudi društveni, već i mravi. Naime, članovi mravlje kolonije brinu o bolesnim jedinkama i sprječavaju epidemije provodeći kolektivne higijenske mjere. Što možemo naučiti od mrava po tom pitanju te kako patogeni ipak, kao i kod nas, ponekad uspijevaju prevariti imunitet kolonije tema je istraživanja nove studije znanstvenika s nekoliko međunarodnih institucija te našeg Instituta Ruđer Bošković.
Mravi žive i rade u kolonijama. Timski su igrači te, ako u mravinjaku dođe do problema, svi će zajedno raditi najbolje što mogu kako bi ih riješili, bilo da je riječ o skrbi za sigurnost, hranu ili zdravlje kolonije. Imaju sposobnost učinkovito detektirati uzročnike bolesti i reagirati tako da ih odstrane iz kolonije prije nego uopće mogu uzrokovati infekciju. Međutim, ovo istraživanje pokazuje da se patogeni mogu prilagoditi mjerama higijene koje mravi provode u svojim kolonijama te se tako bolje širiti u populaciji, pojasnila nam je u emisiji Oko znanosti prva autorica istraživanja dr.sc. Barbara Milutinović.
Osim zbog poduka o zdravstvu, mravi se proučavaju i zbog svojih drugih vještina koje su razvili kroz evoluciju. Poput stvaranja antibiotika ili pak navigacije, otkrila nam je entomologinja dr.sc. Ana Ješovnik te nam u emisiji ispričala kako izgleda život u mravljoj koloniji.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.