Moderna znanstvena istraživanja fizičara dovela su nas do relativno preciznog određivanja mjesta i mehanizama nastajanja kemijskih elemenata, a povijest kemije uči nas pak kako smo spoznali pravilnost među elementima i stvorili tablicu koja čini osnovu kemije - periodni sustav elemenata.
Kada i gdje je nastala prva atomska jezgra? Odgovor na to pitanje odvest će nas na sam početak stvaranja svemira, tek nekoliko trenutaka nakon Velikog praska. Tada su naime nastale atomske jezgre lakih elemenata poput vodika i helija. No, što je s težim kemijskim elementima poput željeza, zlata, uranija i ostalih? Oni su nastali procesima u prvim zvijezdama puno kasnije, čak 300 milijuna godina nakon Velikog praska. Fizičar Ante Ravlić s Fizičkog odsjeka PMF-a u Zagrebu pojasnio nam je u ovotjednoj emisiji Oko znanosti mehanizme stvaranja kemijskih elemenata.
Nakon što se upoznamo s podrijetlom kemijskih elemenata vraćamo se u nešto bližu prošlost kada su znanstvenici krenuli prepoznavati i razvrstavati elemente na temelju njihovih svojstava te atomske mase. Ta su istraživanja dovela do tablice koju znamo kao periodni sustav elemenata. U taj dio povijesti kemije vratit će nas izvanredni profesor na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu, dr.sc. Vladimir Stilinović. Kako to često biva, otkrića u znanosti ne mogu proći bez zapleta i intriga, a jedno od njih je i pitanje jeli ruski kemičar Mendeljejev zaista bio prvi koji je sastavio tablicu kemijskih elemenata.
Programe Hrvatskoga radija slušajte na svojim pametnim telefonima i tabletima preko aplikacija za iOS, Android i Huawei.