Cvrtila: ilegalne migrante se nagrađuje azilima, a ne kažnjava

Nedavne potjere i događaji s krijumčarima ilegalnih imigranata u Hrvatskoj izazvale su nemir i zabrinutost i pitamo se je li nam taj milje sve bliže? Ako policija krijumčare lovi po Zagrebu i okolici, logično je pitanje je li ih se moglo zaustaviti i ranije? U Dnevnom ritmu o ovoj temi razgovarali smo sa stručnjakom za sigurnost Željkom Cvrtilom. 

 

Prema podacima policije, krijumčarenje ljudima postalo je unosnije od šverca drogom. Problem se s periferije preselio u gradove jer, dok se radnja odvijala u dalekim šumama Like ili Petrove gore, to je daleko i od javnosti i od medija i ne vidi se što se točno događa. Ljudi koji žive uz granicu žive s tim već neko vrijeme, a sad je sve samo vidljivije. Kad se takve stvari događaju u Zagrebu, onda se o tome počne dublje promišljati, kaže Cvrtila.

- Potjere mogu biti problematične i vrlo rizične jer dovode do oštećenja, moguće pogibelji ljudi i tjelesnih ozljeda, dodaje Cvrtila.

Cvrtila dodaje kako problem nije u policiji, nego u europskoj politici koju Hrvatska slijedi. Ta politika stimulira ilegalne prelaske granice, kaže Cvrtila, i otkriva na koji način. 

- Ako bi ti ilegalni migranti pokušali ući na legalni prijelaz, oni bi bili vraćeni jer ih najveći broj nema osobne dokumente. Ali, ako odu sto metara dalje i prođu mimo graničnog prijelaza preko „zelene granice“, u tom slučaju će ih Hrvatska i Europska unija nagraditi ulaskom u Hrvatsku, odnosno u Europski gospodarski prostor. Oni će, naravno, zatražiti azil i kao takvi će odmah dobiti smještaj, hotel, hranu, odjeću, internet, sve što im je potrebno da bi funkcionirali. 

I onda oni to koriste da bi se malo oporavili i nastavili koji su si zacrtali, smatra Cvrtila i dodaje kako bismo svi mi drugi kao državljani Republike Hrvatske, kad bismo otišli u Bosnu i Hercegovinu, Srbiju ili Crnu Goru i pokušali prijeći u Hrvatsku preko ilegalnog prijelaza, bili bismo drastično kažnjeni, naglašava Cvrtila.

Kako funkcionira krijumčarski lanac? Krijumčarenje ljudi slično je krijumčarenju roba poput cigareta, nafte, zlata i droge. Postoji određeni lanac ljudi koji se time bavi.

- Oni najčešće dovedu osobu do hrvatske granice i puste ju da sama prijeđe granicu. Nakon toga ju preuzima druga ekipa koja ju vozi do, recimo, slovenske granice, pa nakon što ilegalno sami prijeđu granicu, kombijem ih preuzima treća ekipa i tako dalje dok ne dođu do svoje željene destinacije, odgovara Cvrtila.

U Hrvatskoj trenutno imamo desetke tisuća Nepalaca i Filipinaca koji su legalno zatražili i platili svoje boravišne i radne dozvole. Prijavili su se i zaposlili, poštuju zakone, s njima zapravo nema nikakvih problema. To je sve u suprotnosti s onima koji ilegalno prelaze granicu, a dobar dio njih crpi socijalne pomoći, ulazi u kriminalne skupine i bavi se različitim kaznenim djelima, što znači da ne poštuju zakone domicilne zemlje, tvrdi Cvrtila.

- Ima manje rigoroznih metoda koje mogu spriječiti ulazak imigranata. Najmanje što treba napraviti je sankcionirati ih, a ne ih nagraditi kada prijeđu granicu, kaže Cvrtila.

Željko Cvrtila na kraju dodaje kako Europa nema nikakav plan da zaštiti svoje granice. Što se tiče potrebne strane radne snage, ljudi bi se trebali profilirali jer tu ima ljudi koji bježe za boljim životom, ali ima i onih koji imam sasvim neke druge namjere, što je jedna ružna prognoza, zaključuje Cvrtila.