Francuska prva u svijetu pravo na pobačaj unijela u ustav

Francuska je postala prva zemlja u svijetu koja je pravo na pobačaj unijela u ustav. Amandman kojim se pobačaj označava zajamčenom slobodom izglasan je na zajedničkoj sjednici oba doma parlamenta, a stotine Parižana izašle su proslaviti na Trgu ljudskih prava tu povijesnu odluku.

Odluka nije bila iznenađujuća - Francuska je uvijek bila liberalnija kad je riječ o pobačaju od mnogih drugih zapadnih zemalja. U francuskom zakonu, pravo na pobačaj postoji od 1975, a od osamdesetih godina pobačaj plaća francusko zdravstvo. No ovim je potezom parlament otežao mogućnost ukidanja ili ograničavanja tog prava.

Prema anketama, oko 85 posto francuske javnosti podupire reformu kojom se pravo na pobačaj unosi u ustav. Time se prvi put u svijetu ustavom jamči pravo žene nad kontrolom vlastitog tijela, istaknula je voditeljica Fondacije za ženska prava, Laura Slimani.

- Mislim da Francuska unošenjem prava na pobačaj u ustav šalje poruku da nije zemlja samo muških prava, nego i ženskih. Nadamo se da će to imati utjecaj i na ostale europske zemlje, osobito na Poljsku i Mađarsku, koje trenutačno zaostaju kad je tom pitanju riječ.

Aktivisti i ljevica reformu ustava su pokrenuli nakon ukidanja federalne zaštite prava na pobačaj u Sjedinjenim državama prije dvije godine. Nakon te presude, nekoliko američkih saveznih država je ili uz vrlo malo izuzetaka potpuno zabranilo pobačaj ili je nametnulo vrlo restriktivne mjere. 

Slična se situacija može dogoditi bilo gdje u svijetu, i zato je ova reforma bila nužna, dodaje Slimani.

- Da, to što se dogodilo u Sjedinjenim državama potaknulo je potrebu za uvođenjem prava na pobačaj u ustav i na neki način, olakšalo je postupak. Američka odluka je pokazala kako to pravo može biti ženama oduzeto. U Francuskoj se upravo od toga želimo zaštititi.

Predsjednica francuskog saveza katoličkih obitelji, Pascale Moriniere pak upozorava kako je to uvezeni problem koji Francuska nikad nije ni imala.

- Stavljanje prava na smrt u zakonodavstvo države nije u skladu s činjenicom da je Francuska ukinula smrtnu kaznu prije nekoliko godina. Imamo osjećaj da se to vraća, samo iz drugog ugla.

Parlamentarni proces reforme počeo je prijedlogom ljevičarske Nepodređene stranke koji je u studenome 2022. prihvatila Narodna skupština, odnosno donji dom francuskog parlamenta. Unatoč tome što francuski senat naginje udesno, na zajedničkoj sjednici gornjeg i donjeg doma parlamenta u Versaju, kojom je predsjedao francuski predsjednik Emanuel Macron, reforma je prihvaćena. Zastupnica krajnje ljevice , Mathilde Panot nakon glasanja je poručila. kako slave povijesnu pobjedu.

- Ova je odluka obećanje za našu budućnost, da naša djeca, naši unuci, praunuci nikad ne iskuse patnje kao žene prije njih. Ova je odluka obećanje ženama diljem svijeta koje se bore za pravo nad kontrolom vlastitog tijela, ženama u Argentini, Sjedinjeni državama, Andori, Italiji , Mađarskoj i Poljskoj. Njihova je borba naša borba, naša je pobjeda i njihova.

Stranke ljevice i centra pozdravile su odluku, dok krajnja desnica nije bila složna. Zanimljivo je primjerice da je od 88 zastupnika desničarskog Nacionalnog okupljanja 46 glasalo za izmjenu Ustava, među njima i predsjednica Marine Le Pen. Protiv je glasalo 12 zastupnika, a četrnaest je bilo suzdržano. Le Pen je poručila da predsjednik Macron reformu ustava koristi za skupljanje političkih bodova, jer pravo na pobačaj u Francuskoj nije u opasnosti, a zastupnica iz njezine stranke, Helene Laporte dodaje kako se ništa zapravo ne mijenja.

- U stvarnosti, dan nakon ovog zasjedanja , ništa se za žene neće promijeniti. Broj pobačaja i dalje će biti odraz društvenog napretka . 2022. broj pobačaja bio je rekordan, a to je rekord na koji nitko ne može biti ponosan.

Predsjednica saveza katoličkih obitelji Pascale Moriniere pak ističe način na koji neki zakoni dobivaju potporu lijevih birača.

- Znamo da takvi društveni zakoni dobivaju potporu lijevih birača bez ikakvog truda. Zato i prolazi vizija predsjednika Macrona, koji vodi desničarsku ekonomsku politiku, ali zagovara ljevičarske društvene zakone. No, cijenu za takvu politiku plaćaju žene i djeca.

Pravo na pobačaj inače je u zemljama europske unije različito regulirano. U Nizozemskoj je, primjerice, pobačaj dopušten do 24 tjedna trudnoće, u Švedskoj do 18, do 12 tjedana u Irskoj i Danskoj. Malta zabranjuje pobačaj, osim u slučaju da je ugrožen život majke ili fetusa. Slično je i u Poljskoj, gdje je od početka 2021. pobačaj gotovo zabranjen, osim u slučaju silovanja, incesta ili prijetnji po život majke. Nova vlada Donalda Tuska najavljuje ublažavanje zakona, no konzervativni predsjednik Andrzej Duda ima pravo veta. Talijanska desničarska vlada obećala je da neće mijenjati postojeće zakone, iako se premijerka Meloni pobačaju protivi. A u mnogim katoličkim zemljama, iako je pobačaj dopušten, dio liječnika ga odbija obaviti iz moralnih, odnosno vjerskih razloga. U svijetu je dosad samo Čile pokušao pravo na pobačaj izrijekom unijeti u ustav, ali su birači to odbacili na referendumu. Kubanski ustav, primjerice, jamči ženama reproduktivna i seksualna prava, ustavi nekoliko zemalja kažu da je odluka o rađanju djece ljudsko pravo, dok se sam pojam pobačaja u ustavu do sad spominjao samo u specifičnim okolnostima.