16 godina granica za društvene mreže da ili ne

Australija je prije nekoliko dana zabranila društvene mreže mlađima od 16 godina. Iako je mladima život bez društvenih mreža zaista teško zamisliti, o tome razmišlja i Europa. Europski parlament predložio je zakon o zabrani društvenih mreža mlađima od 16 godina na razini cijele Unije.

Kako će to utjecati na djecu, odgoj i roditelje, komentirala je u emisiji Dnevni ritam psihologinja Tajana Ninković. 

- Iz perspektive psihologije, koliko je ta dobna granica utemeljena na razvoju djece i adolescenata, to je odlično pitanje. Nekako mi se čini da si mnogi to postavljaju i iz psihološke perspektive. Ona u stvari ima i razvojno i nekako neuroznanstveno uporište, ali treba tu naglasiti da to nije precizna mjera zrelosti. Naravno, to je sve dosta individualno i svi se nekako na različit način i dinamikom razvijamo, ali važno je ovdje naglasiti da mozak kod adolescenata, osobito njihov prefrontalni korteks, ovaj čeoni dio koji je zadužen za samokontrolu, za planiranje, za procjenu rizika, da se ono razvija sve do 20. godine. Tako da u tim godinama koje su određene, vrijeme kada se to treba još braniti, ti dijelovi još nisu dovoljno razvijeni i oni još nisu u mogućnosti sebe regulirati u trenucima dosade. Pa će možda prije posegnuti za mobitelima i teško će se dogovoriti sami sa sobom da će, recimo, biti na društvenim mrežama 15 minuta. Tu su puno impulzivniji, tako da se time vodilo to dobno ograničenje.

Eurozastupnica Sunčana Glavak odgovorila je u emisiji na pitanje smatra li da bi uvođenje digitalne dobne granice od 16 godina moglo ograničiti slobodu pristupa informacijama za mlade korisnike.

- Prije svega hvala vam što ovu temu stavljate visoko na listu prioriteta. Odgovor na vaše pitanje, sloboda izražavanja, informiranja, zapravo neće spriječiti provedbu učinkovitih mjera za zaštitu maloljetnika na Internetu. Činjenica je da djeca današnjice odrastaju u digitalnom svijetu, koji se razvija brže nego što na njega, nažalost, uspijemo reagirati kao društvo. Ekrani su postali sve prisutniji u životima djece, ali naravno kao izvor znanja, zabave i druženja. Ali, ono s druge strane čega se bojimo i što zapravo stavljamo nekako kao prioritet, jest i prostor u kojem se stvaraju i nove prijetnje i pritisci i manipulacije. Zbog toga digitalno djetinjstvo više nije marginalna tema. Ono je i pitanje javnog zdravlja i sigurnosti i europske političke odgovornosti.

Eurozastupnica Biljana Borzan komentirala je konkretne mjere koje po njenom mišljenju Europska unija treba uvesti kako bi spriječila manipulativne algoritme koji potiču ovisnost među djecom.

- Mi smatramo da treba već sve u startu, dakle u dizajnu, kako je dizajnirana društvena mreža i sve ono što kroz nju ide, Internet, kako djeca dolaze do podataka, da treba biti u naprijed napravljeno tako da su djeca zaštićena. Naime, djeca su neiskusna, oni ne znaju ocijeniti što je dobro, a što zlo. Roditelji nisu uz njih i nemoguće je da 24 sata prate baš sve što dijete gleda na društvenim mrežama i izuzetno je važno da pri samom dizajnu se neke stvari koje osobito izazivaju ovisnost o društvenim mrežama u startu maknu, dakle, da ne postoje. Kao što je recimo ono beskonačno scrollanje, autoplay kad se pali video bez da ste vi kliknuli uopće na njega. Onda kolačići koji su dizajnirani tako da se djeci stalno nešto nudi. Dakle, to su pojave koje smo odredili kao one koje su najopasnije i koje treba u startu maknuti da uopće ne postoje kako djeca ne bi pala u iskušenje.