Svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj ima prekomjernu tjelesnu masu i debljinu

Danas je počela provedba nacionalnog edukativnog programa „Uloga liječnika primarne zdravstvene zaštite u prevenciji debljine u djece od 0 do 9 godina“, s ciljem osnaživanja liječnika primarne zdravstvene zaštite u području prevencije debljine u djece, kao jednog od najvažnijih javnozdravstvenih izazova današnjice. Provedbu nacionalne edukacije organizira Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Hrvatskom liječničkom komorom.

Istraživanje „Europska inicijativa praćenja debljine u djece“ iz 2022. godine ukazalo je da svako treće dijete osnovnoškolske dobi u Hrvatskoj živi s prekomjernom tjelesnom masom i debljinom, a Hrvatska bilježi porast prevalencije prekomjerne tjelesne mase i debljine djece.

Liječnici primarne zdravstvene zaštite imaju ključnu ulogu u borbi s izazovima nezdravih životnih navika i porastom debljine od najranije životne dobi, u prepoznavanju rizičnih obrazaca, savjetovanju roditelja te podržavanju zdravih izbora od najranijih dana djetetova života.

Trendovi dječje debljine u Hrvatskoj

- Ako gledamo na europskoj razini, mi smo među prvih pet zemalja po učestalosti pretile djece. S time da je došlo do jednog pomaka - sad više nismo peti, nego smo na četvrtom mjestu po učestalosti u nazad godinu dana. I prema ovim praćenjima Zavoda za javno zdravstvo, unazad godinu, dvije učestalost debljine u djece povećala se za 1 do 2%, pr ičemu profesorica Sanja Musić-Milanović naglašava da je puno veći problem sada kod djevojčica. Dakle, djevojčice su nam na neki način ugroženije, kod njih se ubrzanije pojavljuje učestalost debljine - kazao je u emisiji Dnevni ritam primarijus, pedijatar s užim područjem djelovanja u socijalnoj i preventivnoj pedijatriji, dr. Milivoj Jovančević.

Važna temapretilosti u djece

- Pretilost kao bolest, predstavlja javno - zdrastveni problem broj jedan u Hrvatskoj, a ono po čemu je pretilost u djece puno veći problem od pretilosti u odraslih osoba je činjenica da debljina u dječjoj dobi oslobađa određene kemijske spojeve koji malo po malo oštećuju cijeli organizam. I ako se ta debljina dogodi u najranijoj dobi, onda taj proces, izloženost toj štetnoj kemiji traje dugo godina i onda su posljedice teže. Dakle, puno je veći problem debljina kod djeteta u odnosu na debljinu odrasle osobe sa 50-60 godina. 

Dodaje i kako je problem u tome što kad jednom do debljine dođe, jako teško se vraća u normalnu kategoriju tjelesne mase. 

- Stvara se prostor gdje mi možemo djelovati preventivno. Dakle, ono što mi izdajemo iz svih naših praćenja i podataka - debljina počinje statistički značajno rasti tamo negdje iza četvrte godine života i onda se kreće linearno, tako da imamo podatke Zavoda za javno zdravstvo, da s otprilike osam godina negdje oko 36% djece već ima viša kilograma. To se nastavlja u odrasloj dobi do 77 posto. Prema tome, mi imamo sad jedan period koji obuhvaća trudnoću, odnosno čak i vrijeme prije začeća, tijekom trudnoće i tijekom prvih godina kada možemo djelovati preventivno. I to je, ja mislim, najvrijedniji i najučinkovitiji put kojim treba ići, rekao je dr. Jovančević.